Analiza razvojnih tendencija malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji
Бесплатный доступ
Mala i srednja preduzeća su nosioci ekonomskog razvoja. Njihova uloga u privredi jedne zemlje je jako bitna, a posebno je važna u zemljama u razvoju. Ova preduzeća su značajan deo ekonomskih reformi, pokretači oporavka privrede i motor njenog daljeg razvoja i rasta. Zbog višestrukog značaja ovog sektora, cilj ovog rada jeste da utvrdi stanje i analizira razvojne tendencije malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji.
Mala preduzeća, srednja preduzeća, Republika Srbija
Короткий адрес: https://sciup.org/170204119
IDR: 170204119 | DOI: 10.5937/ekonsig1702023N
Текст научной статьи Analiza razvojnih tendencija malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji
Vrsta rada: Pregledni rad
Primljen: 11.06.2017; Prihvaćen: 15.11.2017
Rezime. Mala i srednja preduzeća su nosioci ekonomskog razvoja. Njihova uloga u privredi jedne zemlje je jako bitna, a posebno je važna u zemljama u razvoju. Ova preduzeća su značajan deo ekonomskih reformi, pokretači oporavka privrede i motor njenog daljeg razvoja i rasta. Zbog višestrukog značaja ovog sektora, cilj ovog rada jeste da utvrdi stanje i analizira razvojne tendencije malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji.
Ključne reči: mala preduzeća, srednja preduzeća, Republika Srbija
1. Uvod
Mala i srednja preduzeća značajan su ekonomski faktor razvoja srpske ekonomije, a u njima se vidi i značajan potencijal za dalji rast i razvoj. Ovaj sektor u Republici Srbiji kreće da se razvija i napreduje krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina XX veka. Ali tek nakon 2000. godine, sektor malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji kreće da jača i podiže svoju konkurentnost, a razlog leži u poboljšanju opštih uslova privređivanja i preduzetim stimulativnim merama i aktivnosti od državnog do lokalnog nivoa. Tada je Vlada Državne zajednice Srbije i Crne Gore usvojila Strategiju razvoja malih i srednjih preduzeća i preduzetništva za period od 2003. do 2008. godine. Strategija je sadržala buduće smernice i preporuke za dalji rast i razvoj ovog sektora. Ali posledice svetske ekonomske krize odražavaju se 2009. godine na ekonomske i finansijske tokove u Republici Srbiji, što je otežalo i usporilo rast malih i srednjih preduzeća. Blagi oporavak domaće privrede dešava se tokom 2010. i 2011. godine. Međutim, već 2012. godine se problemi ponovo vraćaju. Mali rast i razvoj srpske ekonomije je zaustavljen, jer se ponovo javljaju tendencije ka recesiji. Popravljanje makroekonomskih uslova tokom 2015. godine rezultat je "intenziviranja ukupnih ekonom-skih tokova, ostvarenih u uslovima sprovođenja mera fiskalne konso-lidacije i strukturnih reformi". [APR, 2015, 5].
2. Kriterijumi diferenciranja malih i srednjih preduzeća
Razvstavanje preduzeća prema veličini vrši se prema različitim kriterijumima. Tako, neki kriteri-jumi uzimaju u obzir različite pokazatelje i različite granične vrednosti tih pokazatelja u različitim privrednim granama ili kombinaciju više pokazatelja.
Tabela broj 1. Kriterijumi statističke definicije prema Boltonovom Komitetu
Sektor |
Kriterijum |
Proizvodnja |
200 ili manje zaposlenih |
Gradjevinarstvo, vađenje ruda i kamena |
25 ili manje zaposlenih |
Maloprodaja i razne usluge |
Promet od 50.000 funti ili manje |
Motorna vozila |
Promet od 100.000 funti ili manje |
Veleprodaja |
Promet od 200.000 funti ili manje |
Drumski transport |
5 vozila ili manje |
Ketering |
Sva preduzeća, osim onih koja imaju više predstavništava ili kojima upravljaju pivare |
Američki komitet za privredni razvoj preporučio je korišćenje svog kriterijuma za razvrstavanje pre-duzeća prema veličini. Naime, kriterijum ovog komiteta pred-stavlja kombinovanje više pokaza-telja. Tako, da bi se preduzeće smatralo malim mora da ispuni dva od sledeća četiri kriterijuma:
-
1. "vlasnik preduzeća samostalno upravlja i rukovodi preduzećem,
-
2. kapital za poslovanje preduzeća obezbeđuje pojedinac ili mala grupa ljudi,
-
3. preduzeće je lokalno po svojim poslovima, a radnici i menadžeri pripadaju lokalnoj zajednici,
-
4. prema osnovnim indikatorima veličine, preduzeće je manje od drugih preduzeća koja posluju u istoj grani" [Brandburd & Ross, 1989, 258].
Evropska Unija, takođe, kombinuje više pokazatelja preduzeća u cilju određivanja njegove veličine. Krite-rijum određivanja malih i srednjih preduzeća kombinuje broj zapos- lenih, godišnji prihod i vrednost imovine. Karakteristike malih preduzeća jesu da imaju manje od 50 zaposlenih, godišnji prihod da bude manji ili jednak 10 miliona evra i imovinu u vrednosti od 10 miliona evra ili manje. Srednja preduzeća imaju sledeća obeležja: manje od 250 zaposlenih, godišnji prihod da bude 50 miliona evra ili manji i imovinu u vrednosti od 43 miliona evra ili manju. [EC, 2011] Pri tome, da bi se preduzeće ubrojalo u grupu malih ili srednjih preduzeća, obavezno mora da ispuni kriterijum broja zaposlenih, i jedan od dva navedena finansijska kriterijuma.
I u Republici Srbiji se koristi praksa kombinovanja više pokaza-telja u grupisanju preduzeća prema veličini. Mala preduzeća su ona koja u poslednjoj poslovnoj godini ispunjavaju najmanje dva od sledeća tri kriterijuma: [NSRS, 2013]
-
1. da je prosečan broj zaposlenih 50,
-
2. da je poslovni prihod 8.800.000 evra
-
3. da je prosečna vrednost poslovne imovine 4.400.000 evra.
Srednje preduzeće je pravno lice koje ne prelazi dva od sledećih tri kriterijuma:
-
1. da je prosečan broj zaposlenih 250,
-
2. da je poslovni prihod 35.000.000 evra
-
3. da je prosečna vrednost poslovne imovine 17.500.000 evra.
-
3. Analiza razvojnih tendencija malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji 1
Vrednost ovih pokazatelja se uzima na dan formiranja finansijskog izveštaja preduzeća.
Analiza razvojnih tendencija malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji u periodu od 2004. godine do 2015. godine urađena je na osnovu podataka iz Saopštenja o poslo-vanju privrede i Godišnjeg biltena finansijskih izveštaja koje izdaje Agencija za privredne registre Srbije.
Broj malih preduzeća u periodu od 2004. do 2015. godine pokazuje trend rasta. Godine 2004. u Republici Srbiji bilo je 73.097 malih preduzeća, dok ih je 2015. godine bilo čak 94.136, odnosno za 28,78% više. Generalno, u posmatranom periodu, u svakoj sledećoj godini je bilo više malih preduzeća u odnosu na njihov broj u prethodnoj godini. Ali broj zaposlenih ne beleži pozitivan trend. Naime, u 2004. godini u malim preduzećima je bilo zaposleno 388.906 ljudi, a u 2015. godini 272.624. Ovo ukazuje na veliki pad za čak 29,90%. Grafički prikaz kretanja broja malih preduzeća i broja radnika u njima prikazan je na slici broj 1.
U periodu od 2004. do 2015. godine broj srednjih preduzeća beleži opadajući trend. Godine 2004. bilo ih je 2.121, dok ih je na kraju 2015. godine bilo upola manje, ukupno 1.221. To je smanjenje za čak 42,43%. Nagli pad broja srednjih preduzeća se dešava između 2013. i 2014. godine, kad počinje negativan trend rasta. Takođe i broj zapos-lenih se smanjuje u posmatranom periodu za čak 22,39%, jer su 2004. godine srednja preduzeća zapošljavala 264.535 radnika, a 2015. godine 205.304. Grafički prikaz broja srednjih preduzeća i njihovog broja zaposlenih prikazan je na slici broj 1.
Tabela broj 1. Kretanje broja malih i srednjih preduzeća i broja zaposlenih
Godina |
Broj privrednih društava |
Broj zaposlenih |
||
Mala preduzeća |
Srednja preduzeća |
Mala preduzeća |
Srednja preduzeća |
|
2004 |
73.097 |
2.121 |
388.906 |
264.535 |
2005 |
72.888 |
2.288 |
360.992 |
256.460 |
2006 |
73.549 |
2.412 |
386.296 |
253.898 |
2007 |
80.671 |
3.078 |
382.168 |
257.996 |
2008 |
85.389 |
3.520 |
386.005 |
260.409 |
2009 |
85.198 |
3.499 |
365.788 |
242.565 |
2010 |
87.284 |
2.870 |
362.306 |
219.456 |
2011 |
88.306 |
2.751 |
372.573 |
213.591 |
2012 |
88.354 |
2.866 |
363.285 |
207.936 |
2013 |
90.597 |
2.846 |
356.699 |
205.916 |
2014 |
94.746 |
1.225 |
461.623 |
199.576 |
2015 |
94.136 |
1.221 |
272.624 |
205.304 |

Slika broj 1. Grafički prikaz kretanja broja malih preduzeća i zaposlenih u periodu 2004.-2015.
—•— Broj malih preduzeća
— ■ — Broj zaposlenih
Tabela broj 2. Prihodi i neto dobitak malih preduzeća (u 000 dinara)
Godina |
Prihodi od prodaje |
Ukupni prihodi |
Neto dobitak |
2004 |
1.009.290.212 |
1.057.153.518 |
42.079.520 |
2005 |
1.092.547.386 |
1.146.074.941 |
62.805.557 |
2006 |
1.446.750.132 |
1.529.494.045 |
98.229.544 |
2007 |
1.532.651.392 |
1.604.033.069 |
107.096.160 |
2008 |
1.653.689.517 |
1.733.801.501 |
103.137.797 |
2009 |
1.496.234.594 |
1.565.772.618 |
82.300.414 |
2010 |
1.710.778.491 |
1.804.014.954 |
97.193.138 |
2011 |
1.955.365.105 |
2.085.040.388 |
135.804.090 |
2012 |
2.011.754.369 |
2.126.485.774 |
120.761.115 |
2013 |
1.960.098.839 |
2.061.160.111 |
112.479.907 |
2014 |
2.012.063.498 |
2.112.620.932 |
111.591.996 |
2015 |
2.145.660.694 |
2.239.782.286 |
124.171.881 |
Tabela broj 3. prikazuje kretanje prihoda od prodaje, ukupnih prihoda i neto dobiti srednjih preduzeća u periodu od 2004. do
2015. godine. Prihodi od prodaje su konstantno rasli u svakoj godini, izuzev 2009. kada beleže manji pad. Tako je na kraju 2015. godine prihod od prodaje iznosio 1.749.881.477, što je za 212,98%
više u odnosu na 2004. godinu. Ukupan prihod je takođe zabeležio rast za 209,62%. Vrednost neto dobitka srednjih preduzeća je drastično oscilirala u navedenom periodu. Ali raduje činjenica da je na kraju 2015. godine uočeno povećanje za 484,63% u ondosu na početno posmatrano stanje.
Tabela broj 3. Prihodi i neto dobitak srednjih preduzeća (u 000 dinara)
Prihodi od prodaje su, između ostalog, određeni kvalitetom donetih odluka od strane mena-džera u oblasti marketinga u malim i srednjim preduzećima, a od njih direktno zavise ukupni prihodi i neto dobitak. Analizom njihovih kretanja u periodu od 2004. do 2015. godine može se zaključiti da imaju pozitivan trend, jer su sve kategorije zabeležile rast, što navodi na zaključak da su odluke menadžera u oblasti marketinga donete pravovremeno i tačno.
Tabela broj 4. prikazuje kretanje pokazatelja produktivnosti malih preduzeća. Poslovni prihod po zapo-slenom, ukupan prihod po zaposlenom i neto dobitak po zaposlenom u periodu od 2004. do 2015. godine pokazuju oscilacije. Najveće oscilacije se dešavaju 2014. i 2015. godine. Sve kategorije 2014. godine beleže nagli pad svojih vrednosti u odnosu na predhodnu godinu, a onda tokom 2015. godine. rastu. Poslovni prihodi po
Godina |
Prihodi od prodaje |
Ukupni prihodi |
Neto dobitak |
2004 |
559.101.267 |
595.191.066 |
17.467.290 |
2005 |
594.262.795 |
636.886.362 |
29.002.799 |
2006 |
784.113.966 |
850.775.756 |
53.230.138 |
2007 |
1.095.811.037 |
1.187.943.490 |
80.330.165 |
2008 |
1.265.754.187 |
1.371.816.842 |
72.414.025 |
2009 |
1.152.569.028 |
1.235.836.489 |
58.119.819 |
2010 |
1.229.377.066 |
1.317.762.043 |
61.829.295 |
2011 |
1.334.672.895 |
1.427.833.798 |
76.269.445 |
2012 |
1.451.899.616 |
1.545.541.140 |
81.814.991 |
2013 |
1.458.893.848 |
1.541.119.543 |
71.826.113 |
2014 |
1.619.690.563 |
1.724.154.596 |
72.443.612 |
2015 |
1.749.881.477 |
1.842.857.977 |
102.119.870 |
Tabela broj 4. Produktivnost malih preduzeća (u 000 dinarima)
Godina |
Poslovni prihod po zaposlenom |
Ukupan prihod po zaposlenom |
Neto dobitak po zaposlenom |
2004 |
2.595.203 |
2.718.275 |
108.200 |
2005 |
3.026.514 |
3.174.793 |
173.980 |
2006 |
3.745.185 |
3.959.384 |
254.286 |
2007 |
4.010.413 |
4.197.194 |
280.233 |
2008 |
4.284.114 |
4.491.656 |
267.193 |
2009 |
4.090.442 |
4.280.547 |
224.995 |
2010 |
4.721.916 |
4.979.258 |
268.263 |
2011 |
5.248.274 |
5.596.327 |
364.503 |
2012 |
5.537.675 |
5.853.492 |
332.414 |
2013 |
5.495.106 |
5.778.429 |
315.335 |
2014 |
4.358.672 |
4.576.507 |
241.738 |
2015 |
7.870.402 |
8.215.646 |
455.469 |

— ♦ — Broj srednjih preduzeća
— ■ — Broj zaposlenih
Slika broj 2. Grafički prikaz kretanja broja srednjih preduzeća i zaposlenih u periodu 2004.-2015.
Tabela broj 2. prikazuje kretanje prihoda od prodaje, ukupnih prihoda i neto dobiti malih preduzeća u periodu od 2004. do 2015. godine. Kao što se vidi, prihodi od prodaje i ukupni prihodi beleže rast u posmatranom periodu, izuzev 2009. i 2013. godine kada je došlo do pada njihovih
vrednosti. Tako je 2015. godine ostvaren za 112,59% veći prihod od prodaje u odnosu na 2004. godinu, odnosno, za 111,87% veći ukupan prihod. Neto dobitak je oscilirao u posmatranom periodu. Bitno je da je 2015. godini bio za 195,09% veći u odnosu na 2004. godinu.
zaposlenom su tako 2015. godine bili veći za 203,27% u odnosu na 2004. godinu, ukupni prihodi po
zaposlenom 202,24% i neto dobitak po zaposlenom 320,95% veći.
Tabela broj 5. prikazuje kretanje pokazatelja produktivnosti srednjih preduzeća. Na osnovu podataka možemo videti da se produktivnost srednjih preduzeća merena prihodom po zaposlenom povećala za 303,28% u odnosu na početak posmatranja. Takođe raste i
ukupan prihod po zaposlenom za 298,95%. Neto dobitak po zaposlenom je izrazito oscilirao tokom perioda od 2004. do 2015. godine, ali posmatrajući vrednosti na poćetku i kraju ovog perioda, uočava se rast za 653,31%.
Tabela broj 5. Produktivnost srednjih preduzeća (u 000 dinarima)
Godina |
Poslovni prihod po zaposlenom |
Ukupan prihod po zaposlenom |
Neto dobitak po zaposlenom |
2004 |
2.113.525 |
2.249.952 |
66.030 |
2005 |
2.317.175 |
2.483.375 |
113.089 |
2006 |
3.088.303 |
3.350.856 |
209.652 |
2007 |
4.247.395 |
4.604.504 |
311.362 |
2008 |
4.860.639 |
5.267.932 |
278.078 |
2009 |
4.751.588 |
5.094.867 |
239.605 |
2010 |
5.601.930 |
6.004.675 |
281.739 |
2011 |
6.248.732 |
6.684.897 |
357.082 |
2012 |
6.982.435 |
7.432.773 |
393.462 |
2013 |
7.084.897 |
7.484.214 |
348.812 |
2014 |
8.115.658 |
8.639.087 |
362.987 |
2015 |
8.523.367 |
8.976.240 |
497.408 |
Tabela broj 6. Ekonomičnost malih preduzeća
Godina |
Poslovni rashodi |
Poslovna ekonomičnost |
Ukupni rashodi |
Ukupna ekonomičnost |
2004 |
987.883.273 |
1,02 |
1.050.643.100 |
1,01 |
2005 |
1.051.533.499 |
1,04 |
1.126.323.007 |
1,02 |
2006 |
1.389.897.452 |
1,04 |
1.470.880.154 |
1,04 |
2007 |
1.464.236.224 |
1,05 |
1.531.969.957 |
1,05 |
2008 |
1.581.490.520 |
1,05 |
1.691.436.060 |
1,03 |
2009 |
1.453.137.470 |
1,03 |
1.553.843.044 |
1,01 |
2010 |
1.652.289.921 |
1,04 |
1.834.613.939 |
0,98 |
2011 |
1.888.154.713 |
1,04 |
2.071.454.490 |
1,01 |
2012 |
1.940.571.129 |
1,04 |
2.159.872.711 |
0,98 |
2013 |
1.898.562.363 |
1,03 |
2.064.985.869 |
0,99 |
2014 |
1.904.514.077 |
1,05 |
2.079.583.779 |
1,01 |
2015 |
2.023.533.465 |
1,06 |
2.165.563.796 |
1,03 |
Tabela broj 7. Ekonomičnost srednjih preduzeća
Godina |
Poslovni rashodi |
Poslovna ekonomičnost |
Ukupni rashodi |
Ukupna ekonomičnost |
2004 |
565.914.826 |
0,99 |
613.649.328 |
0,97 |
2005 |
586.914.764 |
1,01 |
642.959.685 |
0,99 |
2006 |
770.097.020 |
1,02 |
837.575.759 |
1,02 |
2007 |
1.061.243.562 |
1,03 |
1.151.687.454 |
1,03 |
2008 |
1.221.900.609 |
1,04 |
1.368.430.867 |
1,00 |
2009 |
1.120.756.741 |
1,03 |
1.259.430.528 |
0,98 |
2010 |
1.181.666.581 |
1,04 |
1.322.969.381 |
1,00 |
2011 |
1.280.727.493 |
1,04 |
1.413.057.590 |
1,01 |
2012 |
1.386.013.936 |
1,05 |
1.530.526.227 |
1,01 |
2013 |
1.403.635.808 |
1,03 |
1.525.084.540 |
1,01 |
2014 |
1.557.752.935 |
1,03 |
1.733.612.677 |
0,99 |
2015 |
1.673.867.947 |
1,04 |
1.788.567.050 |
1,03 |
Tabela broj 8. Racio zaduženosti malih preduzeća
Godina |
Dugoročne obaveze |
Kratkoročne obaveze |
Ukupna sredstva |
Racio zaduženosti |
2004 |
99.149.892 |
539.491.149 |
964.825.130 |
66,19% |
2005 |
145.644.700 |
615.461.828 |
1.170.423.165 |
65,03% |
2006 |
197.042.238 |
741.492.872 |
1.493.142.496 |
62,86% |
2007 |
167.263.815 |
772.589.762 |
1.424.337.067 |
65,99% |
2008 |
225.205.083 |
934.026.315 |
1.715.079.184 |
67,59% |
2009 |
229.675.995 |
981.837.115 |
1.822.559.699 |
66,42% |
2010 |
399.022.275 |
1.371.278.037 |
2.715.500.079 |
65,19% |
2011 |
437.591.521 |
1.603.997.210 |
3.113.857.838 |
65,56% |
2012 |
599.171.873 |
1.737.957.920 |
3.689.249.253 |
63,35% |
2013 |
511.847.611 |
1.821.998.197 |
3.663.034.614 |
63,71% |
2014 |
413.696.802 |
1.125.668.067 |
2.306.469.205 |
66,74% |
2015 |
398.162.674 |
1.112.724.065 |
2.315.621.661 |
65,24% |
Tabela broj 9. Racio zaduženosti srednjih preduzeća
Godina |
Dugoročne obaveze |
Kratkoročne obaveze |
Ukupna sredstva |
Racio zaduženosti |
2004 |
63.494.276 |
279.849.230 |
725.851.133 |
47,30% |
2005 |
82.481.532 |
328.948.203 |
834.101.973 |
49,32% |
2006 |
122.168.807 |
401.765.629 |
1.039.864.719 |
50,38% |
2007 |
328.040.877 |
621.694.561 |
1.690.509.299 |
56,18% |
2008 |
357.139.550 |
775.886.816 |
1.929.367.228 |
58,72% |
2009 |
395.673.302 |
860.952.973 |
2.083.843.970 |
60,30% |
2010 |
304.794.921 |
771.603.920 |
1.752.311.826 |
61,42% |
2011 |
310.307.606 |
800.025.182 |
1.839.795.890 |
60,35% |
2012 |
282.873.873 |
817.643.011 |
1.842.834.361 |
59,71% |
2013 |
373.422.640 |
918.649.322 |
2.104.300.060 |
61,40% |
2014 |
354.001.163 |
930.016.953 |
1.952.369.025 |
65,76% |
2015 |
408.582.454 |
978.263.626 |
2.152.540.091 |
64,42% |
Tabela broj 10. prikazuje racio racio sigurnosti malih preduzeća je sigurnosti malih preduzeća. Ovaj konstantno bio ispod 1, a to dovodi racio predstavlja odnos sopstvenog do zaključka da su mala preduzeća prema pozajmljenom kapitalu. U imala nedovoljnu sigurnost.
periodu od 2004. do 2015. godine
Tabela broj 10. Racio (koeficijent) sigurnosti malih preduzeća
Godina |
Kapital |
Pozajmljeni izvori finansiranja |
Racio sigurnosti |
2004 |
322.259.196 |
638.641.041 |
0,5 |
2005 |
404.466.535 |
761.106.528 |
0,53 |
2006 |
549.641.991 |
938.535.110 |
0,58 |
2007 |
479.296.176 |
939.853.577 |
0,50 |
2008 |
550.080.884 |
1.159.231.398 |
0,47 |
2009 |
600.138.162 |
1.211.513.110 |
0,49 |
2010 |
928.696.256 |
1.770.300.312 |
0,52 |
2011 |
1.049.865.538 |
2.041.588.731 |
0,51 |
2012 |
1.331.671.402 |
2.337.129.793 |
0,56 |
2013 |
1.302.578.771 |
2.333.845.808 |
0,55 |
2014 |
949.829.520 |
1.539.364.869 |
0,61 |
2015 |
978.465.469 |
1.510.886.739 |
0,64 |
Tabela broj 11. prikazuje racio preduzeća je 2004. i 2005. godine sigurnosti srednjih preduzeća. bio iznad 1, i tada su preduzeća Koeficijent sigurnosti srednjih imala sigurnost iznad normalne.
Međutim, taj period je kratko sigurnost u svom poslovanju. Taj trajao, pa već 2006. godine srednja trend traje do kraja posmatranog preduzeća imaju nedovoljnu perioda.
Tabela broj 12. prikazuje koeficijent obrta ukupne imovine malih i srednjih preduzeća. Ovaj koeficijent govori koliko puta se ukupna imovina preduzeća obrne tokom jedne godine. Izračunava se kao količnik između ukupnih prihoda4 i ukupnih sredstava5 preduzeća. Koeficijent obrta ukupne imovine malih preduzeća je
do 2009. godine bio iznad 1, ali onda krece da opada.Obzirom na to da je koeficijent obrta ukupnih sredstava sintetički pokazatelj, treba preispitati šta se dešava sa efikasnošću upravljanja pojedinim sredstvima. U srednjim preduzećima koeficijent obrta ukupne imovine tokom čitavog perioda bio je konstantno ispod 1.
Tabela broj 11. Racio (koeficijent) sigurnosti srednjih preduzeća
Godina |
Kapital |
Pozajmljeni izvori finansiranja |
Racio sigurnosti |
2004 |
378.738.880 |
343.343.506 |
1,10 |
2005 |
418.266.318 |
411.429.735 |
1,01 |
2006 |
509.842.349 |
523.934.436 |
0,97 |
2007 |
730.954.921 |
949.735.438 |
0,76 |
2008 |
782.654.517 |
1.133.026.366 |
0,69 |
2009 |
813.321.812 |
1.256.626.275 |
0,64 |
2010 |
660.987.229 |
1.076.398.841 |
0,61 |
2011 |
713.997.375 |
1.110.332.788 |
0,64 |
2012 |
721.856.055 |
1.100.516.884 |
0,65 |
2013 |
789.092.990 |
1.292.071.962 |
0,61 |
2014 |
797.173.933 |
1.284.018.116 |
0,62 |
2015 |
909.608.749 |
1.386.846.080 |
0,65 |
Tabela broj 6. prikazuje ekono-mičnost malih preduzeća. Poslovna ekonomičnost je količnik između poslovnih prihoda2 i poslovnih rashoda. Analizom poslovne ekonomičnosti malih preduzeća, može se uočiti da su u posma-tranom periodu zabeležene oscilacije. Ona raste sve do 2008. godine kada se beleži pad njene vrednosti, zatim ponovo počinje da raste, sve do 2008. kada se ponovo dešava pad. Do kraja posmatranog perioda poslovna ekonomičnost
malih preduzeća raste i na višem je nivou u odnosu na početak posmatranja. Ukupna ekono-mičnost je količnik između ukupnih prihoda3 i ukupnih rashoda. Kao što se iz tabele broj 6 vidi ukupna ekonomičnost malih preduzeća se povećavala sve do 2007. godine, a posle toga se smanjuje. To znači da su se u malim preduzećima ukupni rashodi brže povećavali od ukupnih prihoda, što ukazuje da odluke menadzera koji su ih donosili nisu bile dobre.
Tabela broj 7. prikazuje ekonomi-čnost srednjih preduzeća. Poslovna ekonomičnost srednjih preduzeća je beležila rast do 2009. godine, a onda se smanjuje do 2014. godine kada ponovo počinje da raste.
Ukupna ekonomičnost srednjih preduzeća takođe ima oscilacije, a razlog jesu dramatične oscilacije ukupnih rashoda, dok su se ukupni prihodi konstantno povećavali.
Tabela broj 8. prikazuje racio zaduženosti malih preduzeća. Koeficijent zaduženosti pokazuje do koje se mere preduzeće finansira iz tuđih izvora sredstava. Izračunava se kao učešće pozajmljenih sredstava u ukupnim sredstvima. Kao što se iz tabele broj 8. može videti u periodu od 2004. do 2015. godine nije došlo do značajnijih
promena u sopstvenim i ukupno pozajmljenim sredstvima. Tako, racio zaduženosti malih preduzeća u posmatranom periodu nije pokazivao značajne oscilacije, ali je relativno visok (uvek iznad 60%), jer po pravilu za dobro funkcio-nisanje preduzeća koeficijent zaduženosti treba da bude 50% ili manji.
Tabela broj 9. prikazuje racio zaduženosti srednjih preduzeća. Iz tabele se može zapaziti da se učešće pozajmljenih sredstava u ukupnim sredstvima u posmatranom periodu povećalo sa 47,30% na 64,42%. To znači da se iz godine u godinu
povećavala zaduženost srednjih preduzeća, odnosno povećava se finansijski rizik da preduzeće neće biti u mogućnosti da vrati pozajmljena sredstva.
Tabela broj 12. Koeficijent obrta ukupne imovine malih i srednjih preduzeća
Godina |
Koeficijent obrta ukupne imovine malih preduzeća |
Koeficijent obrta ukupne imovine srednjih preduzeća |
2004 |
1,09 |
0,81 |
2005 |
1,32 |
0,76 |
2006 |
1,02 |
0,81 |
2007 |
1,58 |
0,7 |
2008 |
1,01 |
0,71 |
2009 |
0,9 |
0,59 |
2010 |
0,66 |
0,75 |
2011 |
0,73 |
0,77 |
2012 |
0,57 |
0,83 |
2013 |
0,56 |
0,73 |
2014 |
0,91 |
0,88 |
2015 |
0,96 |
0,85 |
Tabela broj 13. prikazuje kretanje koeficijenta obrta ukupnih obrtnih sredstava malih i srednjih pre-duzeća. Ovaj koeficijent pokazuje uspešnost upravljanja obrtnim sredstvima preduzeća, odnosno pokazuje koliko su prosečno puta u toku godine obrtna sredstva korišćena za plaćanje troškova i
rashoda. Izračunava se kao količnik između ukupnih rashoda6 i vrednosti obrtnih sredstava. Kod malih preduzeća ovaj koeficijent je u opadanju sve do 2014. godine, kada počinje da raste. Srednja preduzeća imaju manje oscilacije ovog koeficijenta tokom posma-tranog perioda.
Tabela broj 13. Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava malih i srednjih preduzeća
ей о 0 |
Obrtna sredstva malih preduzeća |
Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava malih preduzeća |
Obrtna sredstva srednjih preduzeća |
Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava sred-njih preduzeća |
2004 |
492.947.451 |
2,13 |
260.673.764 |
2,35 |
2005 |
591.381.391 |
1,90 |
310.857.008 |
2,06 |
2006 |
740.699.827 |
1,98 |
413.874.948 |
2,02 |
2007 |
801.278.465 |
1,91 |
660.997.456 |
1,74 |
2008 |
933.920.933 |
1,81 |
770.596.669 |
1,77 |
2009 |
972.548.773 |
1,59 |
809.880.080 |
1,55 |
2010 |
1.282.313.157 |
1,43 |
766.783.688 |
1,72 |
2011 |
1.415.479.307 |
1,46 |
839.996.665 |
1,68 |
2012 |
1.717.428.265 |
1,25 |
844.882.785 |
1,81 |
2013 |
1.745.848.836 |
1,18 |
844.263.780 |
1,80 |
2014 |
1.159.140.359 |
1,79 |
857.034.376 |
2,02 |
2015 |
1.157.139.042 |
1,87 |
936.020.781 |
1,91 |
Tabela broj 14. prikazuje koeficijent obrta zaliha u malim i srednjim preduzećima. Pokazuje koliko se prosečno puta zalihe realizuju i reprodukuju u toku jedne godine. Izračunava se kao količnik između prihoda od prodaje i vrednosti zaliha. Mala preduzeća su zabeležila pad ovog koeficijenta
sa 5,82 2004. godine, na 5,23 2015. godine. Drugačija situacija je kod srednjih preduzeća gde se vrednost ovog koeficijenta povećala sa 5,77 na 5,96. To znači da je preduzeće moralo da investira u zalihe 1 dinar da bi u toku 2015. godine ostvarilo 5,96 dinara cene koštanja realizovanih proizvoda.
Tabela broj 14. Koeficijent obrta zaliha malih i srednjih preduzeća
ей о 0 |
Zalihe malih preduzeća |
Koeficijent obrta zaliha malih preduzeća |
Zalihe srednjih preduzeća |
Koeficijent obrta zaliha srednjih preduzeća |
2004 |
173.298.033 |
5,82 |
96.746.024 |
5,77 |
2005 |
217.257.174 |
5,02 |
116.048.070 |
5,12 |
2006 |
256.819.794 |
5,63 |
140.435.739 |
5,58 |
2007 |
277.971.086 |
5,51 |
233.511.656 |
4,69 |
2008 |
324.788.445 |
5,09 |
242.870.630 |
5,21 |
2009 |
321.408.889 |
4,65 |
234.652.055 |
4,91 |
2010 |
368.806.396 |
4,63 |
235.784.330 |
5,21 |
2011 |
427.628.323 |
4,57 |
245.750.573 |
5,43 |
2012 |
425.086.258 |
4,73 |
241.740.215 |
6,00 |
2013 |
433.219.482 |
4,52 |
240.671.845 |
6,06 |
2014 |
394.086.612 |
5,10 |
271.265.483 |
5,97 |
2015 |
409.925.648 |
5,23 |
293.398.496 |
5,96 |
Zaključak
Stanje sektora malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji nije na zavidnom nivou. Analizom njihovih ostvarenih rezultata u prethodnom periodu došlo se do zaključka da su u svom poslovanju imala manje ili veće oscilacije, a jedan od uzroka jesu nestabilnih uslova poslovanja na tržištu. Ono što je dobro jeste da su mnogi analizirani pokazatelji i pored drastičnih promena tokom perioda, na kraju istog zabeležili rast u odnosu na početno analizirano stanje. Važno je da perspektive za razvoj malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji postoje, samo je potrebno raditi na unapredjenju stimulansa za njihovo osnivanje, rast i razvoj. Vlada Republike Srbije usvojila je Strategiju za podršku razvoja malih i srednjih preduzeća, preduzetništva i konkurentnosti za period od 2015. do 2020. godine, kao okvir politike razvoja malih i srednjih preduzeća. Sprovodjenje ove strategije pomaže Akcioni plan. Takođe je potrebno kreirati nove podsticajne politike za podršku razvoja ovog sektora. Ove politike se mogu sagledati kroz smanjenje poreskog opterećenja i lokalnih komunalnih taksi, pomoć pri obezbedjivanju potrebnih lokacija i infrastrukture. Značajnu pomoć pri osnivanju ili razvoju malih i srednjih preduzeća mogu pružiti biznis inkubatori, pa treba raditi na njihovom osnivanju i unapredjenju. Mnogo je načina za pomoć ovom sektoru, a velike su i koristi i prednosti njihovog uspešnog funkcionisanju, tako da pažnja treba biti usmerena na unapredjenju njihovog položaja.
Список литературы Analiza razvojnih tendencija malih i srednjih preduzeća u Republici Srbiji
- Agencija za privredne registre (APR) Godišnji bilten finansijskih izveštaja 2014. i 2015. godine. Beograd
- Agencija za privredne registre (APR) Saopštenje o poslovanju privrede u Republici Srbiji od 2004. do 2013. godine. Beograd
- Bradburd, R.M., Ross, D.R. (1989) Can Small Firms Find and Defend Strategic Niches? A Test of the Porter Hypothesis. Review of Economics and Statistics, 71(2): 258
- Deakins, D., Freel, M. (2012) Preduzetništvo i male firme. Beograd: Data status
- Erić, D., Beraha, I., Đuričin, S., Kecman, N., Jakšić, B. (2012) Finansiranje malih i srednjih preduzeća u Srbiji. Beograd: Privredna komora Srbije
- European Commission (EC) (2011) Eurostat: Small and medium - sized enterprises (SMEs). dostupno na http://ec.europa.eu/eurostat/c/portal/layout?plid=54781&pvlsgid=0, pristupljeno 30.5.2017
- Krstić, M., Skorup, A., Obradović, I. (2016) Stanje i perspektive razvoja sektora MSP u Srbiji. Trendovi u poslovanju, vol. 4, br. 1, str. 51-60
- Narodna skupština Republike Srbije (NSRS) (2013) Zakon o računovodstvu Republike Srbije. dostupno na http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_racunovodstvu.html, pristupljeno 6.6.2017
- Ožegović, L., Pavlović, N. (2012) Menadžment malih i srednjih preduzeća nosilac razvoja privrede. Škola biznisa, br. 1, str. 74-84