„Imerzivno iskustvo“ – potreba i posjećenost kao indikator zainteresovanosti konzumenata umjetnosti na primjeru imerzivnih izložbi Van Gogovih djela

Oblikovanje medijske budućnosti u digitalnom okruženju

Apstrakt: Istraživanje sprovedeno u ovom radu usmjereno je na definisanje pojma imerzivnosti, kao vida digitalne umjetnosti koja kombinuje vizuelne projekcije, interaktivne senzore, virtuelnu (VR), proširenu (AR) i mješovitu stvarnost (MR), prostorni zvuk, vještačku inteligenciju (AI) i real-time softver sa jedne i umjetnost sa druge strane. Razvojem digitalnih tehnologija i pojavom tehnološki osvješćenih i opremljenih konzumenata umjetnosti, implikativno se javlja poreba za novim estetskim iskustvom i novim vidom sagledavanja umjetnosti. Kao jedan od odgovora na nove potrebe konzumenata umjetnosti, nudi se „imerzivno iskustvo“. Ovaj digitalni vid produkcije i prezentacije umjetnosti koji integriše kulturu i tehnologiju, posjeduje pozitivni, ali i negativni učinak na konzumente, ali i na kulturu, odnosno umjetnost. Nivo posjećenosti imerzivnom tipu digitalizovanih umjetničkih izložbi, indikator je zainteresovanosti publike za „imerzivno iskustvo“, a u fokusu je ovog istraživanja. Analizirajući prosječne posjete imerzivnih izložbi Van Gogovih djela, koje su priređene u brojnim svjetskim gradovima, može se zaključiti visok nivo zainteresovanosti za „imerzivno iskustvo“, odnosno imerzivni tip umjetničkih izložbi. Uporednom analizom može se konstatovati da je tradicionalan tip sagledavanja i doživljaja likovnih djela i dalje aktuelan i prevazilazi nivo posjećenosti imerzivnih izložbi. Tradicionalan tip sagledavanja i razumijevanja umjetničkih djela naročito je izražen kroz posjete muzeja za bogatim umjetničkim kolekcijama.

Ključne riječi : „imerzivno iskustvo“, digitalne izložbe, estetsko iskustvo, Van Gog, posjećenost.

Uvod

Pojam imerzivnosti podrazumijeva mentalno uranjanje čovjeka u određeni sadržaj, odnosno maksimalan fokus, pri čemu se čovjek izdvaja iz stvarnog okruženja. Uranjanjem u određeni sadržaj koji čovjek najčešće svjesno bira, bar kada je riječ o umjetničkom sadržaju, ostvaruje se snažan vizuelni i umni pristup tom sadržaju, i pritom se formira novo estetsko iskustvo. Pojam imerzivnosti, koji podrazumijeva način uranjanja u umjetničko djelo, poznat je još od najranijeg doba ljudskog postojanja i može se pratiti njegov razvoj do danas. Imerzivnost je veoma izražena razvojem digitanih tehnologija i promjenom ljudskog okruženja, što se implikativno odražava i na promjenu ljudske svijesti. Najzastupljeniji i najpopularniji medij 21. vijeka sa najjačim uticajem na ljudsku svijest i ponašanje svakako je digitalni medij, odnosno digitalo okruženje. S obzirom da se ovaj rad bavi pozicioniranjem umjetnosti u digitalnom okruženju neohodno je izdvojiti i definisati imerzivno iskustvo koje integriše više digitalnih medija i umjetnost. Imerzivno iskustvo objedinjuje vizuelne projekcije, interaktivne senzore, virtuelnu (VR), proširenu (AR) i mješovitu stvarnost (MR), prostorni zvuk, vještačku inteligenciju (AI) i real-time softver, odnosno digitalne tehnologije i umjetnost. Imerzivne tehnologije često se koriste, pored umjetnosti, i u drugim kreativnim industrijama, poput filmske industrije, u stvaranju interaktivnih video igara, ali se mogu koristiti i u inženjerstvu, medicini, logistici, poljoprivredi i mnogim drugim oblastima (Yu, 2022, 156).

Međutim, u ovom radu fokus je stavljen na imerzivno iskustvo u digitalnom okruženju i njegova primjena u umjetnosti, odnosno u oblikovanju novog tipa i načina prikazivanja likovnih djela. Kao primjer analizirane su imerzivne izložbe djela Van Goga, a fokus je usmjeren i na zainteresovanost publike za ovaj tip prezentovanja umjetničkog sadržaja.

Imerzivno iskustvo predstavlja inovativni format povezivanja umjetnosti i digitalnih tehnologija, odnosno novi pristup u sagledavanju, razumijevanju i doživljaju umjetničkih izložbi. Digitalna tehnologija je omogućila transformaciju doživljaja posjetilaca umjetničkih izložbi, srušila je barijeru između posjetioca i umjetničkog djela, stvorivši jedan interaktivan odnos. Primjenom digitalnih tehnologija gradi se novo estetsko iskustvu, ali i drugačije poimanje umjetnosti. Za imerzivnost se pored uranjanja u sadržaj, vezuje i eskapističko stanje čovjeka. Dakle fokus rada su imerzivne izložbe djela Van Goga i zainteresovanost publike za ovaj vid prezentovanja, mjerena kroz posjećenost ovim digitalnim projekcijama.

2.    Teorijska osnova

Stanje „imerzivnosti“ čovjek može da doživi u svakodnevnom okruženju i može biti potaknuto raznim stvarima iz prirodnog okruženja, iz svakodnevnog života. Pojedini teoretičari smatraju da imerzivno iskustvo nije ništa novo i da postoji od kada istorija ljudskog roda pamti prva umjetnička djela (Yu, et. al. 2022). Prilikom čitanja zanimljive literature, slušanjem zanimljive priče, uranjajući u sadržaj, stvaramo mentalne slike o tom događaju, odnosno doživljavamo imerzivno iskustvo. Pojavom digitalnih medija osjećaj imerzivnosti, odnosno imerzivno stanje je izraženije i veoma često. Upotrebom mobilnih uređaja, svakodnevno se u više navrata isključujemo iz realnosti. Uranjanje je ključno u estetskom i eskapističkom doživljaju, koja mogu postati sastavni dio fizičkog i vurtuelnog iskustva (Chang et. al. 2024). Imerzivnost nije neotuđiva od digitalne umjetnosti, odnosno nije ograničena samo na ovaj medij, ali je njen značaj i široka upotreba najjače izražena u digitalnom mediju.

Tradicionalan način konzumiranja umjetničkih postavki i izložbi, podrazumijeva odlazak u muzeje ili na izložbe i posmatranje jednog po jednog eksponata uz čitanje ponuđenih uputstava o djelu. Kod gledaoca se stvara stanje imerzivnosti već u momentu mentalnog uranjanja u umjetnički sadržaj koji mu je ponuđen. Razvojem digitalne tehnologije mijenja se početno znanje o umjetnosti, očekivanja i potrebe publike. Moderni posjetilac, konzument umjetnosti, je prije svega tehnički opremljen, informisan, željan novog iskustva. Veliki broj informacija može da dobije putem mobilnog aparata, tako da u muzeju očekuje nešto novo, drugačije. Ne zadovoljava se informacijama koje dobija putem QR kodova ili kratkih objašnjenja koji su izloženi uz umjetničko djelo. Moderni posjetilac, turista traga za novim iskustvom novim estetskim doživljajem. Ove potrebe su jače izražene kod posjetilaca mlađe starosne dobi koji su već upoznati sa digitalnim mogućnostima. Imerzivno predstavljanje umjetničkih djela je jedno od rješenja za novi doživljaj umjetnosti. „Imerzivno iskustvo“, kombinujući prije svega VR, AR i MR tehnologije sa kulturnim sadržajima, predstavlja inovativni pristup oblikovanja, prezentacije i interpretacije umjetničkog sadržaja. Ovo iskustvo podrazumijeva aktivaciju svih čula putem virtuelnih animacija, zvučnih efekata, vizuelnih interpretacija s ciljem kreiranja novih vizuelnih predstava i oblikovanja novih estetskih vrijednosti. Nove kreativne tehnologije imaju za cilj privlačenje pažnja i zadovoljile porebe savremenog konzumenta kulture.

Ono što imerzivno iskustvo čini posebnim jeste mogućnost uranjanja u umjetničko djela pri čemu se ruši distanca između umjetničkog djela, odnosno onoga što se prikazuje i gledaoca. Gledalac postaje dio umjetničkog djela, odnosno njegove imerzivne, digitalne interpretacije. VR tehnologija omogućava potpuno uranjanje korisnika u digitalno okruženje, posjeduje karakter ekstremne „virtuelnosti“, dok AR karakteriše minimalna virtuelnost koju koristi za poboljšanje stvarnosti. MR predstavlja mješavinu stvarnih i virtuelnih elemenata te posjeduje eklektičan karakter (Li et. al. 2023). Imerzivno iskustvo pruža mogućnost interagovanja, direktnog učešća publike. Posjetilac je i onaj koji doživljava i onaj koji ima mogućnost kreiranja. Imerzivno uranjanje ima i eskapistički karakter, način bjega, isključivanja iz stvarnosti. Tehnologije VR, AR i MR kao ključne komponente imerzivnog iskustva omogućile su visok stepen interaktivnosti i emocionalne dubine kod korisnika digitalne umjetnosti. One proširuju percepciju i iskustvo korisnika, ali pružaju i novu platformu za digitalne umjetnike čime se proširuje upotreba digitalne umjetnosti u kulturnom turizmu i drugim oblastima (Yang et. al. 2024). Navedene karakteristike predstavljaju pozitivne strane imerzivnosti. Međutim, uočena je i negativna pojava koja se odražava na fizičko stanje konzumenata imerzivnih događaja. Nerijetko korisnici osjećaju mučninu prilikom prisustva nekom imerzivnom događaju.

Digitalna industrija kreirala je nekoliko tipova imerzivnog projektovanja. Različitost se ogleda u tehničkoj opremeljenosti, količini upotrebljenih digitalnih alatki, dužini prikazivanja, lokaciji u kojoj se priređuju, uticaju na korisnike, fokusu, odnosno cilju itd. Jedan tip koristi ogromne projektore visoke tehnologije za prikazivanje umjetničkih djela na svim ravnim površinama, od površine poda, preko zidova koji okružuju gledaoce, do plafona. Takvu projekciju prate zvučni efekti i određena naracija, pri čemu se posjetilac nalazi direktno u slici, odnosno u projektovanom prostoru. Karakteristika ovakvih imerzivnih izložbi je što nema realnih umjetničkih djela, samo digitalna projekcija propraćena zvučnim efektima. Kreiran je i tip imerzivne izložbe u kojoj korisnik ulazi u virtuelni doživljaj. Konzumenti ovag tipa izložbe, koriste VR naočale kao imerzivnu komponentu. Na taj način ulaze u virtuelni koncept izložbe gdje konzument ulazi u umjetnikov svijet, doživljava svijet oko sebe „umjetnikovim očima“. Ovakav tip izložbe stavlja fokus na individualni doživljaj posjetioca. Izražen je jači osjećaj uranjanja u umjetničko djelo. Popularan tip su i multimedijalne izložbe koje koriste istorijski kontekst, epohu u kojoj je umjetnik živio i stvarao kombinujući je sa projekcijama, naracijom, zvučnim efektima. Ovaj tip izložbi stavlja fokus na obrazovnu ulogu. Postoji i tip imerzivnih izložbi u kojima se generišu umjetnička djela nekog umjetnika stvarajući nova digitalna djela u stilu tog umjetnika. U ovakvim izložbama fokus je stavljen na tehnologiju, inovativnom pristupu i na transformaciju postojećih djela u nova generisana djela. Interaktivne izložbe, uključuju gledaoca u kreiranje projekcije, odnosno projekcija reaguje na svaki pokret, dodirom ili bilo kojom reakcijom posjetioca. Ovdje je fokus na mogućnost da posjetilac učestvuje u stvaranju umjetničkog djela. Posjetilac je u neku ruku i kreator i konzument. Dakle različiti tipovi izložbi koriste raznovrsne tehnologije, ostavruju različite nivoe interakcije, u fokus stavljaju različite ciljeve.

Kao dobar primjer za analizu interesovanja konzumenata umjetnosti poslužiće nivo posjećenosti izložbama Van Gogovih djela u digitalnoj interpretaciji. Kreirano je više tipova imerzivnih izložbi Van Gogovnih djela koja nose različita imena, a koji se konceptualno razlikuju od grada do grada. The Immersive Experience izložba koristi projektore koji prikazuju prostor od 360 stepeni, VR i ekrane koji pokrivaju velike površine za projekciju. Korišćeni su zvučno-svjetlosni efekti na prostoru preko hiljadu kvadratnih metara gdje se projektuju visokokvalitetnim projektorima djela Van Goga. Korišćena je VR tehnologija putem koje posjetioci mogu da dožive osjećaj i pogled koji je doživljavao Van Gog. Mogu se doslovno kretati u „njegovim cipelama“ otkrivajući inspiraciju koju je Van Gog pronalazio prilikom oslikavanja slika kao npr. „Zvjezdana noć“. Treći dio izložbe nosi naziv Umjetnost i stvarnost u kojoj gledaoci mogu da sagledaju život umjetnika i njegovo stvaralaštvo kroz zvučnu naraciju i digitalnu tehnologiju. Četvrti dio ove izložbe je Studio, a on podrazumijeva mogućnost da „vi postanete umjetnik“ tako što se posjetiocima pruža prilika da oni crtaju i slikaju i te radove postavljaju na zidove (Van Gogh: The Immersive Experience, n. d.).

Imerzivne izložbe Van Gogovih dijela kreirane su i kao izložbe koje su prilagođene muzejima pri čemu mogu da integrišu i stvarna umjetnička djela sa digitalnom interpretacijom i tzv. touring izložbe komercijalnijeg tipa. Imerzivna izložba “Van Gogh in Auvers-sur-Oise” koja je projektovana u Parizu u muzeju Orsej koristi ambijentalno panoramsko projektovanje sa elementima projekcionog mapiranja velikog formata. Izložba La Palette de Van Gogh kao imerzivnu komponentu koristi virtuelne naočale (VR headset) putem kojih posjetioci odlaze u svijet boja koje je umjetnik koristio sa mogućnošću interagovanja. Ova visokotehnološka imerzivna izložba, koja integriše mogućnost interagovanja, nije izložba za ogromnim projektorima, gdje posjetilac ulazi u projekcioni prostor i postaje dio njega. Projekcione izložbe 360 stepeni su tehnologije karakteristične za touring izložbe kao što je Atelijer des Lumières projektovana u bivšoj industrijskoj zgradi u Parizu ili kao što su imerzivne izložbe komercijalnijeg tipa, od koji je najpopularnija The Immersive Experience, zatim Imagine Van Gogh, Beyond Van Gogh, Van Gogh greatest Hits.

Cilj izložbi koje koriste ogromne visokokvalitetne projektore je spektakularnost, kolektivni doživljaj, snažan emotivni doživljaj prouzrokovan vizuelnim i zvučnim efektima, bez mogućnosti ličnog učešća posjetioca. Imerzivne izložbe sa VR projekcijama su više individualnog tipa, edukativnog karaktera sa mogućnošću interagovanja.

Imerzivnost koju karakteriše mogućnostima uranjanja i eskapističko stanje, mogućnost oblikovanja novog estetskog doživljaja i interagovanja projekcije sa posjetiocima, još uvijek budi interesovanje kod publike na šta ukazuju činjenice da se ove izložba još uvijek prikazuje širom svijeta. Do sada su prikazane u brojnim gradovima Evrope, Amerike i Azije.

Iako se ovaj rad ne bavi ekonomskim značajem i proračunima, potrebno je istaknuti da je krajnji cilj spektakularnih imerzivnih događaja ipak ekonomska dobit, dok je muzejima tradicionalnog tipa glavni cilj očuvanje kulturnog nasljeđa.

3.    Metodologija

Popularnost i ekspanzija imerzivnih izložbi kao i priređivanje i transformacija muzejskih postavki u imerzivno iskustvene postavke naročito je zastupljena u 21. vijeku. Zabilježen je rastući trend za ovaj tip izložbi o čemu svjedoče i planetarno popularne izložbe posvećene Rembrantu, Van Gogu, Klimtu i Šagalanu. Posjećenost i ovim izložbama upućuje na veliko interesovanje za novi vid interpretacije.

U radu je prikazano „imerzivno iskustvo“ i njegova primjena u likovnoj umjetnosti, odnosno iskustvo gledalaca, kao i njihova zainteresovanost za ovaj tip umjetničko-tehnološke interpretacije. Kao indikator zainteresovanosti publike za imerzivno iskustvo, odnosno za nove estetske sadržaje poslužiće planetarno poznate i popularne imerzivne izložbe Van Gogovih djela. Posjećenost ovim izložbama indikator je interesovanja za novi vid digitalne interpretacije umjetničkog stvaralaštva. Nivo zainteresovanosti je ujedno i indikator uspješnosti integrisanja tehnologije i umjetnosti. Poznato je da su se imerzivne izložbe Van Gogovih djela mogle posjetiti u mnogim svjetskim gradovima, kao što su NJujork, Las Vegas, Toronto, Čikago, Singapur, Hanover, Pariz, London, Amsterdam, Liverpul, Dablin, Glazgov, Beč, Budimpešta, Rim, Milano, Barselona, Madrid, Kopenhagen itd.

Metodom prikupljanja podataka o posjećenosti utvrdiće se zaintersovanost gledalaca za ovakav način priređivanja umjetničkih izložbi. Važno je istaknuti da ne postoje zvanični podaci o posjetama ali postoje podaci koji kumulativno posmatrano ukazuju na posjećenost ovim izložbama. Pokazatelji posjećenosti preuzeti su sa sajtova imerzivnih izložbi.

Neophodno je istaknuti par činjenica o stvaralaštvu Van Goga koje će ukazati da odabir njegovog stvaralaštva za digitalnu interpretaciju nije slučajan. Van Gog je poznat kao slikar izrazitog kolorita, jarkih boja, gustih namaza, izraženih i vidljivih poteza boje. Kao takva, njegova djela su lako animabilna jer mogu prouzrokovati jak utisak kod posmatrača. Veoma je privlačan i životni put ovog umjetnika i njegova nesrećna sudbina koja kod gledalaca mora probuditi određene emocije. Veliku popularnost bilježe i imerzivne izložbe Klimta, Šagala, Monea umjetnika sa takođe izrazitim kolorizmom. Dakle, nije svako umjetničko djelo atraktivno za imerzivnu projekciju niti animabilno. Imerzivne izložbe se baziraju na umjetničkim djelima izrazitog kolorita, jake individualnosti i emotivnog naboja.

Za potrebe ovog istraživanja neophodno je i prikupljanje podataka o posjetama muzeja Van Goga u kojima se na klasičan način mogu pogledati najznačajnija djela ovog umjetnika i u cjelini sagledati njegov umjetnički rad. Komparativnim pristupom prosječnim godišnjim posjetama tradicionalnim muzejima posvećenim Van Gogu, i posjetama imerzivnim projekcija izraženim u kumulativnom zbiru, izvući će se zaključak o zainteresovanosti publike za ove načine predstavljanja umjetničkih djela ovog holandskog slikara.

4.    Rezultati i diskusija

Jedna od najpopularnijih imerzivnih projekcija je izložba Van Gogh: The Immersive Experience koja se od 2017. godine prikazuje u brojnim gradovima svijeta. Kumulativno posmatrano, ovu izložbu je posjetilo preko 5.000.000 gledalaca. Nagrađena je za najbolje imerzivno iskustvo 2021. godine od strane US Today i rangirana je među 12 najboljih imerzivnih iskustava na svijetu prema CNN-u (Van Gogh: The Immersive Experience, n. d.).

Popularni muzej Orsej u Parizu je tokom 2023. godine do početka 2024. godine priredio imerzivnu izložbu “Van Gogh in Auvers-sur-Oise”. Ova izložba nije utemeljena samo na imerzivnim komponentama nego i na realnim djelima ovog umjetnika. Prema podacima koje je objavio ovaj Muzej izložba je privukla 793.556 posjetilaca tokom trajanja izložbe. U prosjeku dnevno je ovu izložbu vidjelo 7.181 posjetilac (Lawson-Tancred, 2024). Osim ovakvog tipa projektovanja imerzivnih izložbi, čije se prikazivanje vezuju za muzejski prostor i muzejsku postavku djela, postoji i tip touring izložbi koje su više komercijalnog tipa. Ovaj tip izložbi je često organizovan od raznih promotera pa ne postoje precizni pojedinačni podaci o posjetama. Ovakve izložbe priređuju se u raznim arenama, izložbenim centrima, katedralnim prostorima i arhitektonskim objektima koji mogu poslužiti kao izložbeni prostor za projektovanje touring izložbi.

Sljedeći podaci o posjetama ukazuju na veliku zainteresovanost publike za imerzivne izložbe Van Gogovih dijela. Izložba Beyond Van Gogh: The Immersive Experience koja je prikazivana u Liverpulu tokom četiri sedmice privukla je oko 60.000 posjetilaca, dok je u Glazgovu zabilježena cifra od 50.000 posjetilaca tokom šest sedmica projektovanja (English, 2022). Izložba Van Gogh Dublin-An Immersive Art Journey u Dablinu privukla je oko 75.000 posjetilaca u prvim mjesecima prikazivanja. Interaktivna izložba Van Gogh “Greatist Hits” u Esteponi u Španiji, iako lokalnog karaktera, zabilježila je 29.000 posjeta (Real Estepona, n. d.). Izložba Beyond Van Gogh u Viskonsinu bilježi oko 200.000 posjeta tokom šestomjesečnog prikaza. Turneja po Kanadi, SAD-u i Južnoj Americi gdje su prikazivane touring izložbe Beyond Van Gogh i Van Gogh Alive bilježi, zbirno posmatrano, oko 5.000.000 posjetilaca.

Radi komparativnog pristupa neophodno je navesti i posjete tradicionalnim muzejima posvećenih Van Gogovom stvaralaštvu. Muzeji pružaju podatke o prosječnim godišnjim posjetama.

Prosječna godišnja posjeta tradicionalnom muzeju Van Goga u Amsterdamu je oko 2 miliona posjetilaca. Muzej često bilježi godišnje posjete oko 1.800.000 i 1.900.000, dok je rekordna posjeta 2.260.000 posjetilaca (Amsterdam Tips, 2025).

Tabela 1

Posjećenost izložbama Van Gogovih djela imerzivnog tipa

Redni broj Izložbe	Immersive experience Van Gogovih djela	Prosječna godišnja posjećenost	Tip prezentovanja
1	“Van Gogh in Auvers-sur-Oise” Музеј Орсеј	793.556	Muzejska postavka
2	„Beyond Van Gogh“ Ливерпул	60.000	Touring izložba
3	„Beyond Van Gogh“ Глазгов	50.000	Touring izložba
4	„Van Gogh Dublin“ Даблин	75.000	Touring izložba

Tabela 2

Posjećenost postavkama Van Gogovih djela muzejskog tipa

	Nazivi Van      Prosječna      Tip
Redni broj	Gogovih muzeja      godišnja     prezentov u Holandiji       posjećenost       anja
1	„Van Gogh      1.800.000-   Muzejska Museum“       1.900.000    postavka Amsterdam
2	„Krőller-Műller“     280.000-     Muzejska Museum Oterlo     300.000     postavka
3	„Van Gogh     60.000-80.000   Muzejska Village                         postavka Museum“ Нуенен
4	„Vincent van     5.000-40.000   Muzejska Gogh Huis“                     postavka Зундерт

Tabela 1 ukazuje da je najveću posjetu imala imerzivna izložba “Van Gogh in Auvers-sur-Oise” koja je bila projektovana u popularnom muzeju Orsej što ukazuje da i muzej, kao kulturna institucija, igra ulogu u privlačenju posjetilaca. Muzeji sa bogatim umjetničkim kolekcijama i bogatom kulturnom istorijom predstavljaju magnet za turiste. Mnogo manju posjetu su imale touring izložbe 2, 3 i 4 koje nisu projektovane u muzejima.

Prednosti muzejskih izložbi je što ove institucije posjeduju orginalna djela, raspolažu sa velikim brojem djela, a imaju i stalnu infrastruktu. Van Gogov muzej u Amsterdamu posjeduje oko 200 umjetničkih slika i 400 crteža prema podacima koje navodi Van Gogov muzej (n. d.). Među njima su i neka najpopularnija djela kao što su „LJudi koji jedu krompir“, „Spavaća soba“, jednu verziju „Suncokreta“, portrete umjetnika itd. (Van Gogh Museum, n. d.). U 2025. godini muzej Van Goga je zabilježio 1.860.000 posjeta. Korisnici muzejskih usluga su ocijenili muzej sa vrlo visokim ocjenama, od 9,2 do 10, što ukazuje na visok stepen zadovoljstva tradicionalnim načinom sagledavanja umjetničkih djela. Krajem iste godine društvene mreže (Facebook, Instagram, Threads i X) ovog muzeja dostigle su 10.798.000 pratilaca a doprli su do 170.000.000 ljudi (Van Gogh Museum, 2025). Tematske imerzivne sezonske izložbe bilježe oko 800.000 posjetilaca.

U tabeli 2. je prikazan pregled posjeta muzejima koji se nalaze na teritoriji Holandije, državi u kojoj je rođen Van Gog (Ferguson, 2008). To su „Van Gogh Museum”, „Krőller-Műller“, „Van Gogh Village Museum“ „Vincent van Gogh Huis“. Podaci o posjećenosti ukazuju da je prosječna godišnja posjeta svim tradicionalnim muzejima posvećenim Van Gogovom stvaralaštvu, manja od godišnje posjete najbogatijem i glavnom muzeju Van Gogovih djela u Amsterdamu. Ovaj podatak ukazuje da veliku ulogu u posjetama ima kvalitet i kvantitet umjetničkih djela koje posjeduje muzej, ali i sama lokacija, ukupna turistička posjećenost grada u kom se nalazi muzej. Amsterdam bilježi godišnje posjete od 9,5 miliona turista, dok ostali gradovi, u kojima se nalaze Van Gogovi muzeji imaju mnogo manju turističku posjetu (Road Genius, 2025). Manji muzeji posvećeni ovom umjetniku nalaze se i u Francuskoj (Auberge Ravox, Saint-Paul-de-Mausole, Van Gogh Walking Route), svi zajedno bilježe posjete oko 250.000 godišnje.

Ne treba zanemariti činjenicu da posjećenost koju bilježe imerzivne izložbe je zbir posjeta u svim gradovima u kojima su se prikazivale. Posmatrano po lokacijama, standardni muzej sa orginalnim djelima bilježi veće posjete i ima karakter orginalnosti. Dok imerzivne izložbe imaju prvenstveno spektakularnost i širinu u projektovanju, prikazivajući se u raznim gradovima, dok klasične muzeje karakteriše statičnost.

Zaključak

Imerzivno iskustvo preoblikovalo je odnos između predstavljanja umjetničkog sadržaja i čovjeka. Digitalna tehnologija je transformisala iskustvo posjetilaca umetničkih izložbi, poboljšavajući njihovu interakciju razvojem i primjenom novih tehnologija. Tehnologije VR, AR i MR kao ključne komponente imerzivnog iskustva, omogućile su visok stepen interaktivnosti i emocionalne dubine kod korisnika. Stvorena je nova platforma za digitalne umjetnike čime se proširuje upotreba digitalne umjetnosti u kulturnom turizmu i drugim oblastima. Pored ovih pozitivnih strana imerzivnosti uočena je i negativna pojava koja se odražava na fizičko stanje konzumenata.

Različiti tipovi imerzivnih izložbi u fokus stavljaju različite ciljeve. Imerzivno iskustvo koje koristi VR naočare stavlja fokus na individualni doživljaj posjetioca. Multimedijalne izložbe koje koriste istorijski kontekst, epohu u kojoj je umjetnik živio i stvarao kombinujući je sa projekcijama, naracijom, zvučnim efektima fokusiraju se na obrazovnu ulogu. Tip imerzivnih izložbi u kojima se generišu umjetnička djela nekog umjetnika stvarajući nova generisana djela u stilu rada tog umjetnika, u fokus stavljaju tehnologije, inovativnost i transformaciju postojećih djela u nova djela. Interaktivne izložbe koje uključuju gledaoca u kreiranje projekcije, stavljaju fokus na mogućnost interagovanja, posjetilac učestvuje u stvaranju imerzivnog događaja.

Ogromne posjete imerzivnim izložbama ukazuju na veliku zainteresovanost za inovativni digitalni pristup prezentovanja likovnih djela, novo estetsko iskustvo, ali i za djela i život Van Goga, umjetnika kojeg karakteriše snažan umjetnički izraz i kolorizam. Praćenjem prosječnih godišnji posjeta, može se zaključiti da tradicionalni muzej sa originalnim i poznatim djelima Van Goga bilježi veće posjete. Standardne muzejske postavke i izložbe karakteriše originalnost i tadicija, postojanost, izložbena infrastruktura, institucionalnost. U fokusu muzejskih djelatnosti je očuvanje kulturnih vrijednosti, dok imerzivne izložbe u fokus stavljaju ekonomsku dobit. Karakter imerzivnih izložbi je spektakularnost i širina u projektovanju, prikazivanje u raznim gradovima, dok klasične muzejske postavke i izložbe karakteriše statičnost. Cilj izložbi koje koriste ogromne visokokvalitetne projektore je atraktivnost, kolektivni doživljaj, snažan emotivni doživljaj prouzrokovan vizuelnim i zvučnim efektima, bez mogućnosti ličnog učešća posjetilaca, dok su imerzivne izložbe sa VR projekcijama više individualnog tipa, sa edukativnim karakterom sa mogućnošću interagovanja.

Budućnost imerzivnih izložbi u tehnološkom pogledu trebao bi da se kreće u pravcu usavršavanja izložbi na temelju generisanih slika određenog umjetnika i kreiranje izložbe na temelju njegovog stila izražavanja uz interagovanje posjetilaca. Postojanje i razvoj imerzivnih izložbi predstavlja određenu opasnost za umjetnost, odnosno postavlja se pitanje: da li je imerizivno iskustvo umjetnost? Odgovor na ovo pitanje bi bio i odgovor na pitanje o budućnosti umjetničkog stvaranja u digitalnom okruženju. S obzirom da je umjetnost izraz ljudskog duha, mentalne kreativnosti, onda se imerzivno iskustvo ne bi trebalo dovoditi u kontekst umjetničkog stvaranja. Imerzivnost ne posjeduje uzvišenu ideju, transcendenciju. Ona je fokusirana na spektakularnost, tehničko usavršavanja s ciljem stvaranja novog doživljaja kod konzumenta, kao i ekonomska dobit. Imerzivno iskustvo stvara vještačko pamćenje pa je ovo jedan od načina otuđenja čovjeka od prirode.

Snažnim i izrazito brzim razvojem digitalne umjetnosti i virtuelne stvarnosti, sve je češće digitalizovanje kulturnog nasljeđa kao sredstvo nove, prihvatljive komunikacije, ali i načina očuvanja kulturnog nasljeđa. Imerzivne izložbe su se pojavile kao inovativna platforma za formiranje novog sagledavanja umjetničkog sadržaja i stvaranje novog estetskog doživljaja.