Predstavljanje kulturnog nasljeđa kroz moderne medije: reprezentacija ilirskog nasljeđa i kraljice Teute
Автор: Svjetlana Pravdić
Журнал: Social Informatics Journal @socialinformaticsjournal
Статья в выпуске: 1 vol.5, 2026 года.
Бесплатный доступ
Najvažniji istorijski izvori o Teuti i ilirskom nasljeđu potiču od antičkih autora, prije svega Polibija i Apijana, koji su ih opisivali iz perspektive grčko-rimskog svijeta. Zbog takvih izvora, Teuta se često posmatra kao žrtva istorijske mizoginije, a njeno kraljevstvo kao kolonijalna baza širenja Cezara i rimske imperijalne politike (iako je živjela prije njega, rimska ekspanzija je već bila u toku). Danas Teutino ime njeguju pojedinci i manje umjetničke grupe, dok je institucionalno prisustvo ograničeno. Ilirsko nasljeđe se vezuje za više zemalja Zemlje: (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija), te je potrebno sistematično rješenje za njegovu reprezentaciju kroz savremene medije i program kulturnim institucija. Za reprezentaciju nasljeđa, potrebno je imati medije kroz koje bi informacije i saznanja o ovom dijelu istorije bila pristupačna širem broju ljudi. Interpretativni mediji bi uključivali analogne ( kao što su panoi i info-table na znaačjnim mjestima sa ostacima tvrđava iz ilirskog perioda (Risan, Ploče, Jajce, Vis), pozorišne predstave na otvorenom, ture i sl.) i digitalne ( razvijanje veb-platformi, QR kodovi, audio-vodiči, GPS mapiranje, društvene mreže (#QueenTeuta #BalkanHeritage)). Posebno je važno uključiti lokalne zajednice koje čuvaju usmene legende o Teuti. Edukacija, radionice, školski programi i tim bilding u turističkom sektoru mogu doprinijeti osjećaju vrednovanja i pripadnosti. Takav višeslojan projekat bi imao koristi za zajednicu, te je za njegovo sprovođenje potrebno učešće lokalnog stanovništva. NJegovanje i promovisanje antičkih mitova, priča i istorijskih činjenica doprinijelo bi vidljivost žena iz istorije, razvoju medijskih i umjetničkih narativa o Ilirima i Teuti, te bi takođe uticalo na njegovanje odnosa među zemljama na čijim prostorima se nalaze ostaci ovih drevnih kultura.
Teuta, Iliri, kulturno nasljeđe, mediji
Короткий адрес: https://sciup.org/170213228
IDR: 170213228 | DOI: 10.58898/famedia.v1.9
Presenting cultural heritage through modern media: representations of Illyrian heritage and Queen Teuta
The most important historical sources on Teuta and the Illyrian heritage originate from ancient authors, primarily Polybius and Appian, who described them from a Greco-Roman perspective. As a result, Teuta is often interpreted as a victim of historical misogyny, while her kingdom is framed as a precursor to the colonial expansion later embodied by Julius Caesar and the broader dynamics of Roman imperial policy (although she lived before him, Roman expansion was already underway). Today, Teuta’s name is preserved mainly by individuals and small artistic groups, whereas her institutional presence remains limited. Illyrian heritage is associated with several countries across the Balkans, Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Montenegro, North Macedonia, and Serbia, which calls for a systematic approach to its representation through contemporary media and cultural institutional programs. Effective heritage representation requires accessible interpretative media through which knowledge and information about this historical period can reach a broader audience. These media may include both analogue forms, such as informational panels and signage at significant archaeological sites from the Illyrian period (e.g., Risan, Ploče, Jajce, Vis), open-air theatrical performances, and guided tours and digital formats, including the development of web platforms, QR codes, audio guides, GPS mapping, and social media initiatives (e.g., #QueenTeuta, #BalkanHeritage). Particular emphasis should be placed on engaging local communities that preserve oral traditions and legends about Teuta. Educational initiatives, workshops, school programs, and team-building activities within the tourism sector can foster a stronger sense of value and belonging. Such a multi-layered project would generate significant benefits for local communities and requires their active participation for successful implementation. The preservation and promotion of ancient myths, narratives, and historical knowledge would enhance the visibility of women in history, contribute to the development of media and artistic representations of the Illyrians and Teuta, and strengthen cultural connections among the countries where the remnants of these ancient cultures are found.
Текст научной статьи Predstavljanje kulturnog nasljeđa kroz moderne medije: reprezentacija ilirskog nasljeđa i kraljice Teute
Oblikovanje medijske budućnosti u digitalnom okruženju
Commons Attribution (CC BY) 4.0 .
Commons Attribution (CC BY) 4.0 .
Commons Attribution (CC BY) 4.0 .
Ciljne grupe
Primarna ciljna grupa su narodi Balkana, posebno mladi i djeca . Projekat ima za cilj promovisanje zajedničke istorije kroz priču o dijeljenom kulturnom nasljeđu. Pošto postoje razne priče i legende širom Balkana o kraljici Teuti i njenoj hrabrosti, one su dio kulturnog pamćenja o Ilirima. Za djecu bi se moglo stvoriti sadržaji o Ilirima kao gusarima - priče o snažnoj, hrabroj gusarki s Jadrana može biti osnova za knjige, suvenire, nakit i lokalne proizvode. Igračke, slikovnice prilagođene djeci bi uticali na “brendiranje” ilirskog kulturnog nasljeđa u suvenirnicama.
Projekat je takođe namijenjen turistima , kako bi se Iliri i ilirska kraljica interpretirali izvan kolonijalno-rimskog i grčkog pogleda, i kako bi se s njima moglo podijeliti bogatstvo istorije. S obzirom da kultura Balkana nije toliko poznata na svjetskom nivou, veća pristupačnost istorijskih podataka i njihova reinterpretacija pomogla bi turistima da je istinski dožive. Govoriti o postojanju zajedničke istorijske baštine pokazalo bi da je ideja o istim korjenima i zajedničkom porijeklu, kao i jedinstvu jugoslovenskih naroda postojala još od antičkih vremena. Iako su sada jasne granice između zemalja, drugačije zastave, pa donekle i kultura, i dalje sve te zemlje imaju mnogo lingvističkih, kulturnih i fizionomskih sličnosti.
Mediji - da bi se proširila priča o antičkom nasljeđu Balkana, potrebna je saradnja tradicionalnih i digitalnih medija, kao i obrazovnih medija (kroz udžbenike i školske programe). Slika Ilira i Teute su se formirale kroz različite medije od istorije (za vrijeme Rimskog carstva, spisi Polibija su se smatrali vrstom medija). Mediji danas mogu poslužiti da prikažu Teutu kao simbol ženske vlasti, te da sami muzeji naprave pločice i QR kodove koji bi davale informacije o ovom periodu.
Teme i ključne poruke
Opšta tema: Ilirsko kulturno nasljeđe
Specifična tema: Značaj kraljice Teute kao dijela balkanskog nasljeđa i istorijske mizoginije
Poruka: Unapređenje odnosa među balkanskim narodima kroz jačanje svijesti o zajedničkoj istoriji i kolonijalnoj prošlosti.
Poseban fokus:
-
• Žene u istoriji
-
• Ilirsko nasljeđe
-
• Stvaranje pozitivnije slike Balkana
-
• Korišćenje najsavremenije digitalne tehnologije za predstavljanje antičkog Balkana.
Mediji interpretacije
Razvijanje ovog koncepta bi bilo potpuno besmisleno bez uključivanja medija i tehnologije, jer efekti tehnologije se ne javljaju na nivou mišljenja ili koncepata, već stalno i bez ikakvog otpora mijenjaju
Commons Attribution (CC BY) 4.0 .
odnose čula ili obrasce percepcije. (McLuhan, 1964) Upravo sa tom promjenjenom percepcijom možemo da spoznamo i osjetimo kulturno nasljeđe.
S obzirom i dalje veliku dostupnost analognih medija na Balkanu, potrebno je razvijati i analogne i digitalne medije za razvoj koncepta.
Analogni mediji mogu obuhvatiti: izložbe, panele, info-centre, pješačke ture, pozorište na otvorenom i eko-muzeje, dostupnost knjiga u suvenirnicama i muzejima o Ilirima I kraljici Teuti.
Digitalni mediji uključuju: veb-sajtove, audio-vodiče, QR kodove, proširenu stvarnost, virtualnu stvarnost, interaktivne aplikacije, GPS označavanje, kao i mapiranje i umrežavanje lokaliteta kulturnog nasljeđa, uz upotrebu društvenih mreža (npr. #queenteuta #reshapinghistory #balkanhistory)."
U ovom slučaju analogni i digitalni mediji ne funkcionišu kao suprotnosti, već komplementiraju jedno drugo. Analogni mediji pružaju „živo”, autentično, materijalno iskustvo „on-site”, doprinoseći jačem razvoju čulne percepcije cijelog nasljeđa. Sa druge strane, digitalni mediji doprinose globalnom dometu, povećanoj vidljivosti, kao i regionalnoj kolaboraciji između različitih zemalja i institucija. Kombinacija ovih medija doprinosi boljem i dubljem razumijevanju kulture.
Resursi, održivost i rizici
Za realizaciju ovakvog projekta, najpotrebniji su ljudski resursi, a to podrazumijeva radnike u muzejima, saradnju ljudi iz institucija koje se bave zaštitom spomenika, fizičke radnike, kulturologe, umjetnike, osobe iz medija, turističke vodiče, kompjuterske programere i stručnjake za podršku društvenim mrežama. Održavanje zahtijeva kontinuirano uključivanje lokalne zajednice. Potrebno je i da stanovnici gradova budu obavješteni i svjesni mitova, istorije i legendi vezanih za njihova mjesta, da bi se stvorila „kolektivna svijest” o kulturnoj baštini. Potencijalni izazovi ovakog poduhvata bili bi nezainteresovanost lokalnih vlasti, iseljavanje stanovništva, nedostatak finansijske podrške, manjak turističke posjećenosti, kao i potencijalno etničko neslaganje oko interpretacije antičke istorije i porijekla naroda.
Kao što je već navedeno, za razvoj medija, potrebno je izdvojiti određena sredstva. Što se tiče analognih medija, to su troškovi pravljenja info panela, razvijanje eko muzeja, suvenira i suvenirnica. Za digitalne medije, u pitanju su ulaganje u brendiranje, održavanje veb sajtova i ostalih tehnoloških sredstava i platformi.
Pre svega pomenutog, tvrđavu u Risnu i druge lokalitete je potrebno zaštititi od daljeg propadanja. Mnogi ostaci su u vrlo lošem stanju, tako da je potrebna prvenstveno zaštita, a potom, po mogućnosti, i dalja rekonstrukcija, što bi iziskivalo mnogo finansijskih resursa.
Evaluacija i zaključak
Za mjerenje uspješnosti ovakvog projekta, potreban je monitoring i praćenje više aspekata implementacije ovog plana, kao što su: praćenje porasta turista, praćenje stanja materijalne kulture baštine, spominjanje baštine po medijima i u obrazovnim programima.
Commons Attribution (CC BY) 4.0 .
Uspješnost bi se mogla mjeriti, između ostalog, digitalnim sredstvima i preko društvenih mreža, brojem korišćenja određenih heštegova na društvenim mrežama, kao i povratnim informacijama lokalnih zajednica i posjetilaca preko anketa i ispitivanje javnog mnjenja kroz društvene mreže.
Prvi korak jeste upravo spriječavanje dalje propadanje materijalnog naslijeđa, osiguravanje spomenika, pravljenjem prohodnih puteva do njih, a zatim implementacija i upotreba digitalnih medija za globalni domet i upoznavanje šire publike sa kulturnom baštinom. Takođe, uz pomoć kolaboracije sa lokalnim umjetnicima u regionima sa ostacima materijalne baštine moglo bi se raditi na aktiviranju kulturnih institucija, te organizovati predstave, izložbe, literarne i likovne konkurse, radionice inspirisane ilirskim kulturnim nasljeđem i načinom života (npr. Pravljenje ilirskih tetovaža), vebinari i seminari na temu ilirske zaostavštine i upoznavanje sa ostacima ilirskog jezika.
Uz savremene medije i uključivanje lokalnih zajednica, ovo nasljeđe može postati živa kulturna vrijednost koja povezuje cijeli region, otvarajući prostor za vidljivost žena u istoriji i jačanje zajedničkog kulturnog identiteta Balkana..
