Suspension from work of civil servants in Republic of Srpska

je i osoba sa završenom višom i srednjom stručnom spremom u skladu sa Uredbom Vlade.1

Pojedina kršenja zakona, poradi kojih se protiv državnih službenika vode postupci radi utvrđivanja njihove krivične ili disciplinske odgovornosti nalažu odnosno opravdavaju da oni tijekom takvih postupaka budu udaljeni s posla.2

Krivična odgovornost je pravna odgovornost za krivična djela propisana Krivičnim zakonom Republike Srpske.3 Krivični postupak vodi se prema pravilima propisanim Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske.4 Disciplinska odgovornost državnih službenika može se definirati kao poseban vid pravne odgovornosti za povredu radne dužnosti, za koju se u propisanom postupku od strane nadležnog tijela izriče zakonom određena kazna5. Radnu dužnost državnih službenika čini ukupnost radnih obveza.6 Povreda radne dužnosti je svaka radnja ili propust kojim se krši radna dužnost. Bez discipline odnosno poštivanja pravila rada i ponašanja nije moguće realizirati zadaće niti očuvati ugled službe.7

Udaljenje s posla (udaljenje iz republičkih organa uprave) državnih službenika u Republici Srpskoj je regulirano dvama propisima: ZDS-om8 i

Uredbom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti u republičkim organima uprave Republike Srpske.9

Pojam i opće značajke udaljenja s posla

Udaljenje s posla je institut kojim se državni službenik, u zakonom propisanim slučajevima, može ili mora udaljiti s posla do okončanja pritvora odnosno disciplinskog ili krivičnog postupka.10

„Opće značajke suspenzije jesu legalitet, privremenost, represivnost, preventivnost i akcesornost.“11 Legalitet znači da državni službenik može biti udaljen s posla samo u slučaju propisanom zakonom; privremenost ukazuje da udaljenje iz organa može trajati najduže do donošenja konačne odluke u postupku u svezi s kojim je doneseno rješenje o udaljenju; represivnost se iskazuje u zadiranju u profesionalni položaj, ugled i materijalno stanje državnog službenika; preventivnost ukazuje na zaštitni karakter ove mjere kojom se štiti interes službe odnosno državni službenik se sprječava da čini nove povrede ili otežava prikupljanje dokaza,12 a akcesornost je posljedica svrhe ovog instituta, jer udaljenje s posla uvijek prati neko stanje stvoreno protupravnim ponašanjem državnog službenika koje se utvrđuje u posebnom disciplinskom ili krivičnom postupku.13

Udaljenjem s posla državni službenik ne gubi svoje svojstvo. On i dalje ostaje državni službenik i zadržava svoje radno mjesto, jedino ne obavlja svoje radne dužnosti.14

Vrste udaljenja s posla

Zakonodavac razlikuje obvezatno i fakultativno udaljenje s posla državnih službenika.

Rješenjem rukovoditelja republičkog organa uprave odnosno Vlade za državne službenike koje postavlja Vlada, državni službenik se udaljava s posla u slijedećim slučajevima: 1. ako je potvrđena optužnica za krivično djelo učinjeno u vršenju njegovih poslova i zadataka, 2. ako se državni službenik nalazi u pritvoru, 3. ako bi njegova prisutnost na radu štetila interesu organa ili ometala vođenje disciplinskog postupka.15

Obvezatno udaljenje s posla državnog službenika u slučaju potvrđivanja optužnice za krivično djelo učinjeno u vršenju njegovih poslova i zadataka je opravdano iz više razloga: a. krivična djela protiv službene dužnosti16 su zapreka za prijem u državnu službu,17 b. time se šalje jasna poruka i državnim službenicima i građanima da državna služba neće tolerirati da u državnoj službi rade osobe koje krše i zloupotrebljavaju službena ovlaštenja, c. onemogućava se rukovoditelj organa državne uprave ili Vlada da pogoduje određenom državnom službeniku i da ga po svojoj prosudbi ne udalji s posla u opisanom slučaju.18

Udaljenje s posla po osnovi pritvora je opravdano i zbog faktične nemogućnosti da u tom slučaju državni službenik obavlja svoj posao, ali i zbog postojanja razloga zbog kojih sud određuje mjeru pritvora.19

Zaštita interesa službe ili opasnost od ometanja vođenja disciplinskog postupka opravdavaju primjenu instituta udaljenja s posla, o čemu prosuđuje nadležna osoba u svakom konkretnom slučaju, pri čemu donositelj rješenja u obrazloženju akta mora konkretno navesti čime odnosno kako bi državni

UDALJENJE S POSLA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U REPUBLICI SRPSKOJ službenik, do okončanja postupka, štetio interesima službe ili ometao vođenje disciplinskog postupka.²⁰

„Zaposleni se udaljava sa rada kad se odluka o tome donese. Bez odluke, nema udaljenja i kada osnova za udaljenje postoji. S obzirom na to, odluka o udaljenju zaposlenog sa rada ima konstitutivni karakter.“21

Rješenjem rukovoditelja republičkog organa uprave odnosno Vlade za državne službenike koje postavlja Vlada, državni službenik se može udaljiti s posla u slijedećim slučajevima: 1. ako je protiv državnog službenika potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine ili 2. ako je pokrenut disciplinski postupak zbog učinjene teže povrede radne dužnosti do okončanja disciplinskog postupka.22

U slučaju fakultativne suspenzije nadležno tijelo samostalno prosuđuje, obzirom na težinu krivičnog djela odnosno povrede radne dužnosti i kaznu koja bi mogla biti izrečena, okolnosti slučaja, ali i radno mjesto državnog službenika odnosno prava i dužnosti koje konkretni službenik ima, da li će državnog službenika udaljiti s posla.

Dobro je da je zakonodavac, osim kada je postupak pokrenut zbog krivičnog djela počinjenog u vršenju poslova i zadataka državnog službenika, prepustio nadležnoj osobi da samostalno prosuđuje da li će u svakom slučaju udaljiti s posla državnog službenika ako je protiv njega potvrđena optužnica za krivično djelo za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine. U slučaju da je istovremeno pokrenut disciplinski postupak, što se događa u najvećem broju slučajeva jer se počinjenjem krivičnog djela ostvaruju i obilježja povrede radne dužnosti,23 taj službenik će biti brzo kažnjen (ili oslobođen od odgovornosti) u disciplinskom postupku, pa moguće i kaznom prestanak radnog odnosa. Ukoliko nije pokrenut i disciplinski postupak, službenik bi bio udaljen s posla na neodređeno vrijeme odnosno do okončanja krivičnog postupka, sa mogućnošću da nakon nekoliko godina bude oslobođen krivične optužbe ili da ona bude odbijena zbog zastare krivičnog progona, a čitavo vrijeme bi primao dio plaće i netko drugi bi morao obavljati njegove poslove.

Odredba da se državni službenik može udaljiti iz službe već i zbog same činjenice da je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne dužnosti je prestroga. Iako se za svaku težu povredu radne dužnosti može izreći i najstroža kazna prestanak radnog odnosa,24 mogućnost udaljenja iz službe je potrebno uvjetovati i nekim drugim razlogom budući se u ovakvom slučaju ne vidi svrha primjene instituta udaljenja iz službe.25 Odredbu o primjeni uda-ljenja iz službe samo po osnovi pokrenutog disciplinskog postupka ne sadrži niti jedan propis iz usporednog prava citiran u ovom radu.

Pravo na naknadu za vrijeme udaljenja s posla

„Za vrijeme udaljenja sa rada zaposleni u državnom organu ne obavlja svoje poslove, zbog čega ne može primati plaću. Ali, s obzirom na to da se protiv zaposlenog tek utvrđuje krivnja za učinjenu težu povredu radne obveze i dužnosti, on za sve vrijeme udaljenja sa rada ima pravo na odgovarajuću naknadu plaće.“26

U slučaju izrečenog udaljenja s posla, državni službenik ima pravo na naknadu u iznosu od 50% svoje plaće, dok udaljenje traje (čl. 76, st. 2 ZDS-a).27

Trajanje udaljenja s posla

Udaljenje s posla traje dok za to postoje razlozi, a najduže do: 1. konač-nosti odluke o disciplinskoj odgovornosti zbog povrede radne dužnosti, 2. nastupanja zastare za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, 3. okončanja krivičnog postupka, odnosno do nastupanja zastare njegovog vođenja ako je osnova udaljenja izvršenje krivičnog djela na radu ili u vezi sa radom, 4. ukidanja pritvora, osim u slučaju ako bi njegova prisutnost na radu štetila interesu organa ili 5. ukidanja udaljenja na osnovu odluke nadležnog organa donijete prije okončanja disciplinskog, odnosno krivičnog postupka.28

Državnom službeniku pripadaju pravo na razliku između primljene plaće i plaće koju bi ostvario da nije bio udaljen s posla, kao i druga prava iz radnog odnosa koja zbog udaljenja nije mogao ostvariti u slučaju: 1. ako mu ne bude izrečena disciplinska mjera zbog povrede radne dužnosti ili 2. ako je na osnovu pravomoćne sudske odluke krivični postupak protiv njega obustavljen ili je isti oslobođen optužbe, ili je optužba odbijena, ali ne zbog nenadležnosti.29

Državnom službeniku ne pripada novčana naknada za pretrpljene psihičke boli uslijed nezakonitog udaljenja s posla, „jer je njegova satisfakcija u tome što je pravomoćnom sudskom odlukom vraćen na posao.“30

Žalba protiv rješenja o udaljenju s posla

Na rješenje o udaljenju koje donosi rukovoditelj organa državni službenik može izjaviti žalbu Odboru državne uprave za žalbe31 u roku od 15 dana od dana prijema rješenja. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja. Odbor državne uprave za žalbe odlučiti će o žalbi u roku od 30 dana od dana njenog prijema. Protiv rješenja o udaljenju koje donosi Vlada nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti spor pred nadležnim sudom32.

Propuštanje zakonskog roka u kojem Odbor državne uprave za žalbe mora odlučiti o žalbi, ne dovodi do posljedice prestanka važenja rješenja o udaljenju s posla – dakle, radi se o instruktivnom roku koji je u funkciji procesne discipline, a posljedica se može očitovati jedino u pravu državnog službenika, kojeg je s posla udaljio rukovoditelj organa, da pokrene spor zbog šutnje uprave.33

Zaključak

Udaljenje s posla je institut koji je nužan kako bi se otklonila šteta koja bi mogla nastati interesima službe ako bi državni službenik protiv kojeg je određen pritvor odnosno pokrenut krivični ili disciplinski postupak nastavio obavljati službu dok traje pritvor odnosno pokrenuti postupak. Ovaj institut je potreban i kako bi se državnog službenika, u određenim slučajevima, spriječilo u ometanju disciplinskog postupka, u prvom redu radi sprječavanja prikupljanja dokaza ili vršenja utjecaja na svjedoke.

Obvezatno odnosno fakultativno udaljenje s posla u vezi sa vođenjem disciplinskog postupka, osim činjenicom da ostanak u službi šteti interesima službe odnosno da je pokrenut disciplinski postupak zbog teže povrede radne dužnosti, trebalo bi kumulativno uvjetovati i postojanjem opravdanog očekivanja da bi državnom službeniku mogla biti izrečena najstroža kazna - prestanak radnog odnosa.34 Ovo zato što se samo u postupku zbog težih povreda radne dužnosti u kojima se opravdano očekuje izricanje kazne prestanka radnog odnosa može tvrditi da bi ostanak u službi štetio interesima službe, budući da se u ostalim slučajevima (gdje nije opravdano očekivati izricanje kazne prestanka radnog odnosa i gdje, u konačnici, ne bude izrečena najstroža sankcija) službenik vraća u službu po okončanju postupka, pa se prethodnim privremenim udaljenjem s posla ne postiže nikakva korist za službu.

Obvezatno udaljenje s posla bi trebalo propisati za državnog službenika kojem je prvostupanjskom odlukom nadležnog tijela izrečena disciplinska kazna prestanak radnog odnosa, a ukoliko prethodno takav službenik nije bio udaljen s posla.35

U odnosu na trajanje udaljenja s posla, trebalo bi propisati da udaljenje s posla, koje izrekne rukovoditelj organa ili Vlada, traje najduže 6 mjeseci, te da se odlukom Odbora državne uprave za žalbe može produžavati svakih 6 mjeseci za isto razdoblje, pa tako do okončanja disciplinskog ili krivičnog postupka. Ovo iz razloga jer bi navedeni Odbor prema stanju disciplinskog ili krivičnog postupka, svakih 6 mjeseci mogao ocijeniti svrhovitost odnosno utemeljenost daljnjeg udaljenja s posla budući da nadležno tijelo tijekom disciplinskog ili krivičnog postupka prikuplja i analizira i one dokaze koji nisu bili dostupni u trenutku rješavanja žalbe protiv rješenja o udaljenju s posla, pa iz tog razloga može izvesti i različiti zaključak o daljnjoj potrebi odnosno osnovanosti udaljenja s posla državnog službenika. Također, ako prvostupanj-sko nadležno tijelo donese odluku kojom se državni službenik udaljen s posla oslobađa od odgovornosti ili u disciplinskom postupku kažnjava nekom od blažih kazni, bilo bi opravdano da Odbor državne uprave za žalbe ocijeni i daljnju svrhovitost udaljenja s posla takvog službenika.36 Time bi se državnom službeniku udaljenom s posla omogućilo da odmah započne s radom, a iznos naknade koja će mu se, ako konačnim rješenjem u disciplinskom postupku bude oslobođen od odgovornosti, trebati isplatiti, bi bio znatno manji.

Obzirom na značaj i pravne posljedice udaljenja s posla, nije prihvatljivo da je rok za rješavanje žalbe na rješenje o udaljenju s posla instruktivne prirode, pa bi valjalo propisati da se državni službenik, ako u zakonskom roku Odbor državne uprave za žalbe ne riješi njegovu žalbu, vraća na posao.37

Damir Juras, LLD

The Ministry of Internal Affairs of Republic of Croatia

SUSPENSION FROM WORK OF CIVIL SERVANTS IN REPUBLIC OF SRPSKA