Uslovni otpust u kaznenom zakonodavstvu Srbije
Автор: Pavlović Zoran S.
Журнал: Pravo - teorija i praksa @pravni-fakultet
Рубрика: Original scientific work
Статья в выпуске: 11-12 vol.26, 2009 года.
Бесплатный доступ
Promene u kaznenom zakonodavstvu Srbije nužno su se odrazile i na uslovni otpust. Usklađivanje sa međunarodnim standardima dovelo je do povećanja dužine izdržane kazne zatvora posle koje se može tražiti uslovni otpust, ali i ukazalo na neusklađenost sa odredbama Evropske konvencije o ljudskim pravima. Neophodno je uvesti rokove u kojima mora da se rešavaju molbe za uslovni otpust, izdiferencirati da li je to ipak samo mogućnost, ili i pravo na uslovni otpust, što bi uz uvođenje jasnijih kriterijuma na osnovu kojih bi se to utvrđivalo dovelo do svođenja arbitrabilnosti u odlučivanju po ovim zahtevima na minimum. Procesna rešenja vezana za postupak za odobrenje uslovnog otpusta morala bi se proširiti kroz uvođenje nejavnog postupka tokom rešavanja molbe za uslovni otpust, uz davanje mogućnosti zatvoreniku da aktivno učestvuje u njemu. Saslušanje stručnih lica, veštaka koja sačinjavaju Izveštaj o zatvoreniku trebalo bi uvesti najmanje kao mogućnost. Državni tužilac bi svoju ulogu u ovim postupcima morao promeniti, kroz aktivno učešće u njima. Specijalizacija sudskog veća i njegovo izdvajanje iz rada i redovne nadležnosti vanraspravnog veća doprineli bi efikasnosti u radu po ovim predmetima. Opoziv uslovnog otpusta bi trebalo raditi na isti način i postupku kao i odobravanje uslovnog otpusta. Uslovni otpust kao korektiv pravnosnažnoj sudskoj presudi zahteva da bude pod nadzorom stručnih organa i nadležnošću suda. Ovo bez obzira da li se osuđenom kojem se kazna suspenduje kroz uslovni otpust određuje da ispuni i obaveze predviđene krivičnopravnim odredbama.
Uslovni otpust, opoziv uslovnog otpusta, procesna pravila, rokovi za postupanje, nadzor nad uslovno otpuštenim, nadležnost za postupanje, specijalizovana veća
Короткий адрес: https://sciup.org/170202713
IDR: 170202713 | УДК: 343.291(497.11)
Conditional release in the criminal legislature of Serbia
The changes in the criminal legislature of Serbia have necessarily been reflected on the conditional release too. Coordination with international standards has caused the enlargement of the length of the served imprisonment after which one can demand the conditional release, but it has also pointed at the lack of coordination with the regulations of the European convention on human rights. It is necessary to introduce time-limits within which the requests for the conditional release must be solved. Then, one must differentiate whether it is only a possibility or the right to the conditional release. With the introduction of clearer criteria on the grounds of which it can be established, the arbitration in making decisions related to these requests can be reduced to the minimum. The solutions related to the proceeding of approval of the conditional release must be enlarged through the introduction of the non-public proceeding during the period of solving the request for the conditional release with giving an opportunity to the prisoner of his active participation in it. The hearing of experts making the Report about the prisoner should be introduced at least as a possibility. The state prosecutor should change his role in these proceedings through his active participation in them. The specialization of the court council and its omission from the work and regular competence of the non-debate council will contribute to the work efficiency in these cases. Revocation of conditional release should be done in the same way as the proceeding of approval of conditional release. The conditional release as a correction to the legally binding judgment demands to be under the supervision of professional organs and jurisdiction of the court. This should be done regardless the fact whether the imprisonment is suspended through the conditional release and the prisoner is obliged to fulfill the obligations regulated by the criminal law regulations.
Список литературы Uslovni otpust u kaznenom zakonodavstvu Srbije
- Ljubiša Lazarević, Neka sporna pitanja pred donošenje Krivičnog zakonika u: Teorijski i praktični problemi jugoslovenskog kaznenog zakonodavstva, Beograd, 1996.
- Slađana Jovanović, Mogući pravci preispitivanja instituta uslovnog otpusta, Temida, Vol. 6. br. 3, septembar 2003.
- Stojanović, Z., Uslovni otpust: problemi i perspektive, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 34. br. 1–2/84.
- Zoran Stojanović, Komentar Krivičnog zakonika, Beograd, 2006, Službeni glasnik
- Ljubiša Lazarević, Komentar Krivičnog zakonika Republike Srbije, Savremena administracija, IŠP, Beograd, 2006.
- ETS broj 51 (Evropska konvencija o nadzoru nad uslovno osuđenim ili uslovno otpuštenim), Rezolucija R(65)1 o uslovnim kaznama, uslovnom otpustu i drugim alternativama zatvaranju, R(70)1 o praktičnoj organizaciji mera za nadzor i brigu nakon puštanja na slobodu uslovno osuđenih ili uslovno otpuštenih prekršilaca, R(76)2 o postupanju sa zatvorenicima sa dugim kaznama, Preporuka R(99)22 koja se odnosi na pretrpanost zatvora i inflaciju zatvorske populacije i druge.
- Krivični zakonik od 6. 10. 2005. godine, Službeni glasnik RS br. 85/05 br. 88/05 i 107/05.
- Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika od 3. 9. 2009. godine, Službeni grasnik br. 72/09.
- Kratak vodič kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, priredila Dona Gomien, Beograd, 1996.
- Zoran S. Pavlović, Razmatranja o samostalnom i nezavisnom pravosuđu, Glasnik Advokatske komore Vojvodine, II, 2001. Godine
- Lazarević, Janko, Izmene i dopune u odnosu na sistem sankcija, u Novo Jugoslovensko krivično zakonodavstvo, Beograd, Udruženje za krivično pravo i kriminologiju, 1996.
- Zakonik o krivičnom postupku, Sl. list SRJ br. 20/01, 68/02, Sl. glasnik RS br. 58/04, 85 i 115/05, 49/07, 20/09 i 72/09.
- www.coe.eu