Prema vodećim stavovima u savremenoj pravnoj teoriji, razvoj tržišne privrede značajno je uslovljen slobodnim konkurentskim ponašanjem tržišnih subjekata. U skladu sa aktuelnim zakonskim odredbama, slobodna konkurencija na tržištu može biti narušena na više načina, a jedan od načina je zloupotreba dominantnog položaja na zajedničkom tržištu od strane jednog ili više tržišnih subjekata. U radu se analiziraju stavovi savremene pravne teorije, kao i aktuelne nacionalne i odredbe EU o zloupotrebi dominantnog položaja sa pregledom osnovnih principa politike konkurencije u EU i Srbiji. Osnova politike konkurencije u nacionalnom zakonodavstvu su zakoni koji uređuju ovu oblast i institucionalna tela koja su obavezna da sprovode ove zakone.

Бесплатно

Zloupotreba platnih kartica kao pojavni oblik kompjuterskog kriminala

Cvejanov Milan

Статья научная

Platne kartice predstavljaju savremeni način plaćanja. Poslednjih godina, pojavljuju se i konstantno razvijaju različiti načini zloupotreba platnih kartica. Sa ciljem detaljnije analize ove problematike, u radu su dati odgovori na pitanja koja se tiču načina zaštite platnih kartica, pojave i načina zloupotreba platnih kartica, krivičnopravnog tretmana u Republici Srbiji, nekih osnovnih karakteristika krivičnog dela iz člana 243 KZ, i dr. Zloupotreba platnih kartica predstavlja samo deo kompjuterskog kriminaliteta ali kroz nju možemo zaključiti koliki je uticaj danas ovog vida kriminaliteta na život ljudi. Iako je ovakav oblik kriminaliteta kod nas novijeg datuma, krivična dela iz ovog domena su sve više prisutna. U budućnosti se svakako mora nastaviti borba protiv ovakvog oblika kriminaliteta.

Бесплатно

Značaj investicionog okruženja za plasman stranih direktnih investicija

Grandov Zorka, Đokić Maja, Jovanović Radica, Ogrizović Željka

Статья научная

Na osnovu dosadašnjih iskustava evropskih tranzicionih zemalja, a posmatrano sa aspekta povećanja priliva SDI, u ovom radu je apostrofiran značaj stabilnosti investicionog okruženja. Pozitivne uticaje stranih direktnih investicija (SDI) na privrede evropskih tranzicionih zemalja potvrđuje većina empirijskih istraživanja. Negativni efekti se, s druge strane, uglavnom odnose na pad zaposlenosti usled ulaska stranih kompanija kroz privatizacioni proces, nemogućnost domaćih kompanija da pariraju stranim firmama sa aspekta produktivnosti i konkurentnosti i prenaglašena sklonost ka uvozu. Privlačenje izvozno orjentisanih stranih kompanija imalo je, gotovo bez izuzetka, pozitivne efekte. Za greenfield projekte, povoljno, a pre svega stabilno investiciono okruženje je bilo od krucijalnog značaja u svim evropskim zemljama u tranziciji. Neophodnost privlačenja stranih direktnih investicija u Srbiju je praktično neosporna, s obzirom da strani investitori osim kapitala donose i nova znanja, tehnologije i tržišta. Problem nezaposlenosti je evidentan, a treba imati u vidu i da se proces privatizacije bliži kraju, pa će zato urgentno popravljanje investicione klime biti neophodno, kako bi se privukle pre svega greenfield investicije koje, između ostalog, podrazumevaju otvaranje novih radnih mesta. To se prevashodno odnosi na političku stabilnost i pravnu sigurnost. Eventualno intenziviranje političke krize u Srbiji bi imalo pogubne posledice po plasman SDI, a o greenfield investicijama bi u toj situaciji bilo jako teško govoriti.

Бесплатно

Čovek i pravo intelektualne svojine

Raičević Vuk, Spasić Slobodan, Glomazić Rade

Статья научная

Dimenzije ljudskog stvaralaštva i nivoi ljudskog dostojanstva, kao i stepen razvoja nacionalnog i globalnog pravnog poretka ogledaju se, između ostalog, i u širini primene postulata prava intelektualne svojine. Vrlo složeni društveni odnosi formiraju se i postoje u vezi sa nastankom, korišćenjem i transferom predmeta prava intelektualne svojine. Otuda proističe potreba i obaveza svih subjekata da poznaju i pravo valjano primenjuju norme ove grane prava koja zaokružuje odnose i pojave u vezi sa mnoštvom rezultata intelektualne akcije. Skoro svi predmeti koji okružuju čoveka su nečije delo i samim tim intelektualna svojina njegovog izumitelja. Izumitelj je onaj koji je posvetio vreme, novac, energiju i znanje da izmisli i napravi novu stvar. Zbog toga se njihova upotreba mora regulisati pravom. To čini pravo intelektualne svojine. Predmeti intelektualne svojine se razvrstavaju u dve osnovne kategorije: 1. industrijska svojina, 2. autorska prava i srodna prava. Prava intelektualne svojine su napisana i širom sveta usvojena iz nekoliko važnih razloga. Njihova suštinska svrha je da: podstaknu individuu na nove pronalaske, daju prepoznatljivost kreatora i pronalazača, pruže materijalnu nagradu za intelektualnu svojinu i obezbede dostupnost originalnih (pravih, prvih, istinskih) proizvoda.

Бесплатно

Šta donose novo izmene i dopune Zakona o nasleđivanju Republike Srbije?

Stojanović Nataša

Статья научная

U radu autor analizira izmene i dopune Zakona o nasleđivanju Republike Srbije, izvršene početkom 2015. godine. Povezujući ih sa odgovarajućim odredbama noveliranih Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o javnom beležništvu Republike Srbije, autor ukazuje na njihov smisao, stepen usaglašenosti, prednosti, ali nedostatke. Poseban segment u radu čini uporednopravni prikaz rešenja u pojedinim savremenim pravnim sistemima u okruženju koja tematski odgovaraju izvršenim izmenama i dopunama u Zakonu o nasleđivanju. Prema shvatanju autora, iako su ove novele novijeg datuma, one bi morale, zbog šturosti, neusaglašenosti sa drugim propisima i olakšanog odvijanja pravnog prometa, da pretrpe izmene i dopune u odgovarajućem pravcu.

Бесплатно

Žalba u poreskom postupku

Knežević Ivanović Jasmina

Статья научная

Pravo na žalbu priznato je svakom poreskom obvezniku koji smatra da mu je donošenjem poresko-upravnog akta neko pravo uskraćeno ili povređeno u poreskom postupku. Ovi oblici pravne zaštite, ili pravna sredstva, mogu biti redovna i vanredna i mogu se primenjivati, kako na području javnog prava, tako i na području privatnog prava. Država, koja se posredstvom poreskog organa pojavljuje kao jedan od subjekata u poresko-pravnom odnosu, samostalno određuje sadržaj i obim uzajamnih prava i obaveza sa poreskim obveznikom, kao drugim subjektom tog odnosa. Zbog ovakvog neravnopravnog položaja učesnika u poresko-pravnom odnosu, nužno je slabijem učesniku - poreskom obvezniku obezbediti pravnu zaštitu, posebno iz razloga što njegova ekonomska snaga može biti neopravdano ili čak, nezakonito smanjena. U okviru žalbenog postupka o zaštiti prava poreskog obveznika posebno vodi računa kako prvostepeni, tako i drugostepeni poreski organ uvek kada je izjavljeno redovno pravno sredstvo na prvostepeni poreski upravni akt, ali i kada takav akt nije ni donet u zakonom propisanom roku. Međutim, žalba u poreskom postupku ne odlaže izvršenje poreskog upravnog akta protiv koga je izjavljena, što, uz određene, zakonom propisane izuzetke, predstavlja njenu specifičnost u odnosu na žalbu u upravnom postupku.

Бесплатно

Мedia and criminal behavior – between social responsibility and destruction

Željko Bjelajac, Aleksandar Filipović

Статья научная

This paper examines the interplay between media and criminal activities, highlighting the numerous stereotypes and misconceptions about criminality that often originate from the media’s construction of reality, driven by sensationalism and profit-seeking. In scrutinizing the media’s engagement with criminal matters, the paper comprehensively analyzes the intricate dynamic between providing informative content and the allure of sensationalism. The paper accentuates the pivotal role of the media in disseminating information to the public, promoting justice, and stimulating discourse on the causal factors and repercussions of criminal behavior. The paper underscores the adverse societal impacts of the media, including the propagation of disinformation, the endorsement of violence and aggression, the cultivation of media dependency, and the ramifications for mental health. It meticulously explores the dissemination of false news, identifies sources of disinformation, and formulates strategies to mitigate this predicament. The nexus between the media’s portrayal of violence and tangible instances of aggressive conduct is scrutinized, delving into industry self-regulation and the roles played by family, education, and society in addressing this issue. Furthermore, the paper conducts an in-depth analysis of how the media portrays criminal activities, with a particular emphasis on popular television genres centered on criminal themes. It elucidates the psychological dimension of the appeal of such narratives, offering insights into diverse motivators prompting viewers to identify with criminal acts. In conclusion, the paper presents an empirical research into the perceptions of citizens in Serbia concerning the influence exerted by both legacy and new media.

Бесплатно

← Предыдущая

Журнал