Na osnovu dosadašnjih iskustava evropskih tranzicionih zemalja, a posmatrano sa aspekta povećanja priliva SDI, u ovom radu je apostrofiran značaj stabilnosti investicionog okruženja. Pozitivne uticaje stranih direktnih investicija (SDI) na privrede evropskih tranzicionih zemalja potvrđuje većina empirijskih istraživanja. Negativni efekti se, s druge strane, uglavnom odnose na pad zaposlenosti usled ulaska stranih kompanija kroz privatizacioni proces, nemogućnost domaćih kompanija da pariraju stranim firmama sa aspekta produktivnosti i konkurentnosti i prenaglašena sklonost ka uvozu. Privlačenje izvozno orjentisanih stranih kompanija imalo je, gotovo bez izuzetka, pozitivne efekte. Za greenfield projekte, povoljno, a pre svega stabilno investiciono okruženje je bilo od krucijalnog značaja u svim evropskim zemljama u tranziciji. Neophodnost privlačenja stranih direktnih investicija u Srbiju je praktično neosporna, s obzirom da strani investitori osim kapitala donose i nova znanja, tehnologije i tržišta. Problem nezaposlenosti je evidentan, a treba imati u vidu i da se proces privatizacije bliži kraju, pa će zato urgentno popravljanje investicione klime biti neophodno, kako bi se privukle pre svega greenfield investicije koje, između ostalog, podrazumevaju otvaranje novih radnih mesta. To se prevashodno odnosi na političku stabilnost i pravnu sigurnost. Eventualno intenziviranje političke krize u Srbiji bi imalo pogubne posledice po plasman SDI, a o greenfield investicijama bi u toj situaciji bilo jako teško govoriti.

Бесплатно

Čovek i pravo intelektualne svojine

Raičević Vuk, Spasić Slobodan, Glomazić Rade

Статья научная

Dimenzije ljudskog stvaralaštva i nivoi ljudskog dostojanstva, kao i stepen razvoja nacionalnog i globalnog pravnog poretka ogledaju se, između ostalog, i u širini primene postulata prava intelektualne svojine. Vrlo složeni društveni odnosi formiraju se i postoje u vezi sa nastankom, korišćenjem i transferom predmeta prava intelektualne svojine. Otuda proističe potreba i obaveza svih subjekata da poznaju i pravo valjano primenjuju norme ove grane prava koja zaokružuje odnose i pojave u vezi sa mnoštvom rezultata intelektualne akcije. Skoro svi predmeti koji okružuju čoveka su nečije delo i samim tim intelektualna svojina njegovog izumitelja. Izumitelj je onaj koji je posvetio vreme, novac, energiju i znanje da izmisli i napravi novu stvar. Zbog toga se njihova upotreba mora regulisati pravom. To čini pravo intelektualne svojine. Predmeti intelektualne svojine se razvrstavaju u dve osnovne kategorije: 1. industrijska svojina, 2. autorska prava i srodna prava. Prava intelektualne svojine su napisana i širom sveta usvojena iz nekoliko važnih razloga. Njihova suštinska svrha je da: podstaknu individuu na nove pronalaske, daju prepoznatljivost kreatora i pronalazača, pruže materijalnu nagradu za intelektualnu svojinu i obezbede dostupnost originalnih (pravih, prvih, istinskih) proizvoda.

Бесплатно

Šta donose novo izmene i dopune Zakona o nasleđivanju Republike Srbije?

Stojanović Nataša

Статья научная

U radu autor analizira izmene i dopune Zakona o nasleđivanju Republike Srbije, izvršene početkom 2015. godine. Povezujući ih sa odgovarajućim odredbama noveliranih Zakona o vanparničnom postupku i Zakona o javnom beležništvu Republike Srbije, autor ukazuje na njihov smisao, stepen usaglašenosti, prednosti, ali nedostatke. Poseban segment u radu čini uporednopravni prikaz rešenja u pojedinim savremenim pravnim sistemima u okruženju koja tematski odgovaraju izvršenim izmenama i dopunama u Zakonu o nasleđivanju. Prema shvatanju autora, iako su ove novele novijeg datuma, one bi morale, zbog šturosti, neusaglašenosti sa drugim propisima i olakšanog odvijanja pravnog prometa, da pretrpe izmene i dopune u odgovarajućem pravcu.

Бесплатно

Žalba u poreskom postupku

Knežević Ivanović Jasmina

Статья научная

Pravo na žalbu priznato je svakom poreskom obvezniku koji smatra da mu je donošenjem poresko-upravnog akta neko pravo uskraćeno ili povređeno u poreskom postupku. Ovi oblici pravne zaštite, ili pravna sredstva, mogu biti redovna i vanredna i mogu se primenjivati, kako na području javnog prava, tako i na području privatnog prava. Država, koja se posredstvom poreskog organa pojavljuje kao jedan od subjekata u poresko-pravnom odnosu, samostalno određuje sadržaj i obim uzajamnih prava i obaveza sa poreskim obveznikom, kao drugim subjektom tog odnosa. Zbog ovakvog neravnopravnog položaja učesnika u poresko-pravnom odnosu, nužno je slabijem učesniku - poreskom obvezniku obezbediti pravnu zaštitu, posebno iz razloga što njegova ekonomska snaga može biti neopravdano ili čak, nezakonito smanjena. U okviru žalbenog postupka o zaštiti prava poreskog obveznika posebno vodi računa kako prvostepeni, tako i drugostepeni poreski organ uvek kada je izjavljeno redovno pravno sredstvo na prvostepeni poreski upravni akt, ali i kada takav akt nije ni donet u zakonom propisanom roku. Međutim, žalba u poreskom postupku ne odlaže izvršenje poreskog upravnog akta protiv koga je izjavljena, što, uz određene, zakonom propisane izuzetke, predstavlja njenu specifičnost u odnosu na žalbu u upravnom postupku.

Бесплатно

Аnonymous witness statements in the European Court of Human Rights – Is it possible to achieve the right to a fair trial?

Bojana Golubović

Статья научная

The purpose of this paper is to stimulate reflection on the use and significance of anonymous witness statements in the practice of the European Court of Human Rights. The analysis of selected leading cases in this area will provide an overview of the development of European judicial practice regarding the fact that the right of the defense is seriously compromised when such statements are accepted in criminal proceedings. A significant number of judgments represent a setback, particularly concerning the realization of the right to confrontation, which is characteristic of cases involving statements from anonymous witnesses. In such cases, the question arises as to what counterbalancing mechanisms could compensate for the denial of the accused’s rights when the identity of the individual providing incriminating statements is concealed. The statements of anonymous witnesses have, in a way, influenced the practice of the European Court of Human Rights regarding the establishment of a legal standard that has gradually taken on the role of a corrective mechanism, maintaining the balance between opposing parties. The question is whether such a corrective mechanism for the procedural protection of anonymous witnesses can preserve the interests of both sides.

Бесплатно

Мedia and criminal behavior – between social responsibility and destruction

Željko Bjelajac, Aleksandar Filipović

Статья научная

This paper examines the interplay between media and criminal activities, highlighting the numerous stereotypes and misconceptions about criminality that often originate from the media’s construction of reality, driven by sensationalism and profit-seeking. In scrutinizing the media’s engagement with criminal matters, the paper comprehensively analyzes the intricate dynamic between providing informative content and the allure of sensationalism. The paper accentuates the pivotal role of the media in disseminating information to the public, promoting justice, and stimulating discourse on the causal factors and repercussions of criminal behavior. The paper underscores the adverse societal impacts of the media, including the propagation of disinformation, the endorsement of violence and aggression, the cultivation of media dependency, and the ramifications for mental health. It meticulously explores the dissemination of false news, identifies sources of disinformation, and formulates strategies to mitigate this predicament. The nexus between the media’s portrayal of violence and tangible instances of aggressive conduct is scrutinized, delving into industry self-regulation and the roles played by family, education, and society in addressing this issue. Furthermore, the paper conducts an in-depth analysis of how the media portrays criminal activities, with a particular emphasis on popular television genres centered on criminal themes. It elucidates the psychological dimension of the appeal of such narratives, offering insights into diverse motivators prompting viewers to identify with criminal acts. In conclusion, the paper presents an empirical research into the perceptions of citizens in Serbia concerning the influence exerted by both legacy and new media.

Бесплатно

← Предыдущая

Журнал