Статьи журнала - Pravo - teorija i praksa
Все статьи: 699
Načelo kontradiktornosti (raspravnosti) u krivičnom postupku
Статья научная
Mogućnost krivičnopravnih stranaka, da iznesu sopstveni stav o krivičnoj stvari, ali i da se izjasne o stavu suprotstavljene stranke, kao okosnicu načela kontradiktornosti, čini ugaoni kamen postupka utvrđivanja odlučnih činjenica. Krivični postupak, normativno izgrađen kao spor ravnopravnih stranaka, predstavlja optimalni institucionalni ambijent, za ostvarivanje proklamovanog zadatka krivične procedure. Iz toga proističe važnost načela kontradiktornosti (raspravnosti), koje nije izričito formulisano u ZKP-a, ali nedvosmisleno proizlazi iz procesnog položaja krivičnoprocesnih stranaka. Iako se načelo kontradiktornosti, primarno realizuje na glavnom pretresu, elementi ovog načela zastupljeni su i u ostalim fazama krivičnog postupka. Osnovni preduslov za ostvarivanje principa kontradiktornosti, jeste, da se krivični postupak normativno izgradi kao stranački postupak. U savremenom krivičnom postupku, načelo monofunkcionalnosti jedna je od osnovnih odrednica obaju tipova ovog postupka, koje otvara put ostvarivanju načela kontradiktornosti.
Бесплатно
Načelo neposrednosti i Zakon o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (2009)
Статья научная
Autor analizira promene u pogledu konkretizacije načela neposrednosti koje je doneo Zakon o izmenama i dopunama Zakona o parničnom postupku iz decembra 2009. g. i konstatuje da je zakonodavac značajno proširio domet ovog načela: širenjem principa monokratskog suđenja u odnosu na kolegijalno suđenje, novim pravilima o funkcionalnoj nadležnosti, fikcijama o sporazumu stranaka o funkcionalnoj nadležnosti u toku parnice, pravilima o trenutnom vremenskom važenju noveliranog zakona, novim pravilima o posrednom izvođenju dokaza kad glavna rasprava počinje iznova, pravilima o aktivnoj ulozi suda u toku postupka, pravilima o obaveznom održavanju usmene rasprave pred sudom druge instance. Autor smatra da je novim zakonskim pravilima koja se odnose na novu funkcionalnu nadležnost sudijskih pomoćnika povređen ne samo princip neposrednosti, već i Ustav i princip podele vlasti. Nova zakonska pravila omogućavaju da sudijski pomoćnici, koji su državni službenici i pripadnici izvršne vlasti, iako nisu izabrani za sudije, mogu samostalno da preduzimaju sudske parnične radnje u određenim fazama postupka (u pripremnom postupku i u postupku po pravnim lekovima) i da upravljaju postupkom.
Бесплатно
Статья научная
Modaliteti načela oportuniteta krivičnog gonjena u odnosu na punoletne učinioce krivičnih dela (odlaganje krivičnog gonjenja i odbačaj krivične prijave usled stvarnog kajanja osumnjičenog) bili su predmet brojnih naučnih radova koji su se bavili pre svega teorijskim i normativnim aspektima ovog instituta krivičnog procesnog prava. Smatramo da je zbog sve većeg obima primene ovog načela nužno prikazati i njegov praktični - tužilački aspekt o kojem se u dosadašnjim radovima nije mnogo pisalo. Stoga, cilj rada je da javnosti prikaže rad javnog tužioca na predmetu u kojem se odlučio za primenu načela oportuniteta krivičnog gonjenja - od prijema krivične prijave do donošenja rešenja o njenom odbačaju. Rad takođe sadrži i obrasce tužilačkih akata koji su u vezi sa primenom načela oportuniteta.
Бесплатно
Статья научная
Negotiorum gestio is a legal institute that originates from Roman law. It still exists today and in the legal literature we find a term that defines it as: the unauthorized performance of another’s affairs, i.e., agency without authority. The institute of negotiorum gestio has been continuously used and is the subject of legal regulation in most countries of the continental, European legal systems, including the law of the Republic of Serbia, for more than two millennia. The aim of this paper is to compare the solutions from Roman and contemporary law of obligations using the normative, descriptive, comparative and analytical-synthetic scientific methods. The paper is divided into three parts: the first part, which deals with the Roman understanding of the negotiorum gestio institute, the second part, which presents the current solutions regarding this institute contained in the Law of Contract and Torts of the Republic of Serbia, and the third part, which, using a comparative and the historical method, draws conclusions about whether current solutions contained in contemporary law are better than those that were applied in the ancient period.
Бесплатно
Neka pitanja pravnog aspekta elektronske trgovine
Статья научная
Informacione tehnologije danas predstavljaju nezaobilazan faktor i veoma razvijenu oblast društvenog života. Bez informacionih tehnologija i interneta, danas je nemoguće zamisliti bilo kakvo ozbiljnije poslovanje i povezivanje sa poslovnim partnerima. Prednosti ovakvog vida poslovanja su ogromne i najviše dotiču oblast brzine postupanja i preduzimanja radnji, mogućnost lakog kontakta sa potencijalnim poslovnim partnerima širom sveta kao i univerzalnost komunikacije i međusobnog opštenja. Sa druge strane, postoje i određeni nedostaci kao što su neinformisanost o potencijalnom klijentu, njegovoj poslovnoj ozbiljnosti i kapacitetu da isprati zaključeni pravni posao, kao i određivanje važećeg pravnog okvira za pravni posao (materijalnopravni i procesnopravni). U svakom slučaju Republika Srbija je svojim pozitivnim zakonodavstvom ušla u ove procese i počela da pravno uređuje ovu oblast.
Бесплатно
Neki aspekti korporativnog upravljanja zadrugom
Статья научная
Zadruga je voljna tvorevina članova zadruge, koji je osnivaju i u njoj ostvaruju svoje interese poslujući na osnovu zadružnih načela. Ona je samostalni subjekt u pravu i ima svoj mehanizam kreiranja volje. To je uprava zadruge tj. corporate governance putem koje se volja zadruge instrumentalizuje u konkretne pravne poslove sa zadrugarima, ali i sa trećim licima. U komparativnom zadružnom pravu corporate governance zadruge, pored skupštine, pretežno se struktuira u vidu dva organa: upravnog i nadzornog odbora. U našem pravu, pored ovih organa, zadruga ima i poslovodni organ - direktora. Slabost našeg zadružnog prava u pogledu uređivanja corporate governance zadruge je u tome, što, osim kod direktora, ne dopušta mogućnost da članovi upravnog i nadzornog odbora budu i nezadrugari - stručnjaci. Na taj način, zadruga, kojoj je priznato svojstvo posebnog privrednog društva, dovedena je na tržištu u neravnopravan i nepovoljan položaj u odnosu na druga nezadružna privredna društva. U radu se kritički osvetljavaju naša zakonska pravila o corporate governance u zadruzi, predlažu njihova poboljšanja u formi predloga de lege ferenda, čime bi se kreirale pretpostavke za veću demokratičnost i efikasnost u odlučivanju i poslovanju zadruge.
Бесплатно
Neki aspekti odnosa škole prirodnog prava i Kelzenove normativističke teorije prava
Статья научная
Škola prirodnog prava i Kelzenova normativistička teorija prava, ostavile su zapaženo mesto u celokupnoj istoriji u oblasti teorije prava. Međutim škola prirodnog prava ima svoje trajanje od petog veka pre nove ere, a Kelzenova normativistička teorija ima trajanje nešto više od pola stoleća (od 40-tih godina prošlog veka). Osnovne karakteristike Škole prirodnog prava jeste da svoj izvor nalazi u ljudskom umu kao prirodnoj supstanci i čije su karakteristike osnovna i univerzalna prava čoveka kao što su pravo na život, pravo na slobodu, pravo na ljudsko dostojanstvo i pravo na imovinu i jednakost ljudi po rođenju. Međutim Kelzenova normativistička teorija izvor celokupnog prava nalazi u pra-normi, jednoj metafizičnoj normi kojom se definiše i suština čoveka i same države Ipak i Škola prirodnog prava i Kelzenova normativistička teorija, svaka na svoj način, su ukazivale na manjkavosti pozitivnog prava, koje, uglavnom, počiva na interesno političkoj osnovi. S tim da prirodno pravo na jedan umno-racionalan i prirodan način interpretira koncept prava, bez primesa interesno političkog i ideološkog, a Kelzenova normativistička teorija čuva i štiti pravo od ideološko-političkog kroz zatvoren sistem čistog prava koje počiva na pra-normi, koja nema uporišta u prirodno i društvenoj realnosti.
Бесплатно
Neki sociološki aspekti pojma demokratije
Статья научная
Demokratija kao pojam predstavlja zanimljivu temu za teoretičare društvenih nauka različitog profila, od Platona i Aristotela pa do današnjih dana. Demokratija je danas veoma popularna kao reč, pojam, oblik političkog režima, politički program, cilj kome se teži, ideologija, pokret, zavisno kako ko demokratiju svata i koje joj značenje daje. Može se, bez velike rezerve, konstatovati da u prethodnoj deceniji nema češće upotrebljavane reči od demokratije, ne samo u naučnim i političkim raspravama, već i u svakodnevnom govoru običnih ljudi. Platon je govorio o više oblika demokratije, ali je posebno isticao da je najgori onaj oblik demokratije gde ne vladaju zakoni, nego puka većina, koja nameće svoju ad hok volju. Od Aristotela je potekla ideja da se valjanost demokratije procenjuje po tome koliko ona poštuje opšta i objektivna pravila data kroz zakone. U XVIII veku kao nužan pratilac definisanja demokratije kao vladavine većine pojavljuje se zahtev da vladavina većine mora garantovati osnovna prava političkih, etničkih i verskih manjina. Kada su u pitanju klasične teorije o demokratiji XVIII i XIX veka ona se ispoljava kroz dve teorijske opcije: a) liberalno demokratski model protektivne demokratije i b) razvojnu demokratiju. Savremeni oblici demokratije se ispoljavaju se kroz demokratiju kompetetivnog elitizma i demokratiju pluralizma i neopluralizma. Nakon pluralne i neopluralne na scenu stupa legalna demokratija nove desnice i participativna demokratija nove levice. Na kraju u XX veku dolazi do pokušaja sinteze savremene demokratije u formi demokratije autonomije. U završnom delu rada je ukazano na osnovne slabosti demokratije, a to su: a) apsolutna jednakost građana bez obzira na njihove mnogobrojne lične različitosti; b) gde su granice ispoljavanja demokratije; c) mogućnosti samouništenja demokratije dovodeći demokratskim putem na vlast najgore oblike autokratije.
Бесплатно
New legal solutions in the procedure for the extension of parental rights
Статья научная
In the paper the author presents the legal-political reasons which have motivated the legislator to change the concept and revise the rules of the special contentious procedure concerning the extension of parental rights in the Law on Amendments to the Law on Contentious Procedure of Republic of Serbia (2014). The author analyzes the compatibility of the new legal solutions to the European legal standards and states that certain new legal solutions do not offer a full and adequate protection of a person this procedure is undertaken against, although they improve it to some extent.
Бесплатно
Другой
Бесплатно
Ništavost Ugovora o javnoj nabavci
Статья научная
Razlozi ništavosti ugovora o javnoj nabavci taksativno su nabrojani, a ne kao primeri (ne exempli causa), što znači da se u praksi ne bi mogli kreirati novi razlozi ništavosti ugovora zbog povrede odredaba Zakona o javnim nabavkama van onih propisanih u ovom članu. S time u vezi, treba usko tumačiti i opšte razloge ništavosti ugovora iz člana 103. Zakona o obligacionim odnosima. Odlučivanje o zahtevu za utvrđenje ništavosti ugovora o javnoj nabavci spada u sudsku nadležnost, dok odlučivanje za zaštitu prava, dakle o poništaju postupka javne nabavke, ne spada u sudsku nadležnost, već u nadležnost drugog državnog organa - Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.
Бесплатно
Normative regulation of electronic administration in Republic of Serbia
Статья научная
Following the general trend of the technical-technological progress in society, where technology is increasingly important in everyday life, states and public authorities on all continents strive to facilitate the exercise and protection of the rights of their citizens, and to remove bureaucratic barriers that previously existed and were a common accompaniment appearance of the administrative procedure. As an expression of such an aspiration, but also as a necessary consequence of the technical progress, many countries are introducing a system of electronic public administration. Following this trend, our legislator also establishes a system of electronic public administration, with which he tries to facilitate the exercise of citizens’ rights, but also to improve the image that citizens have of a public administration, previously known for its sluggishness and inefficiency. The introduction of electronic administration into the domestic legal system, on the other hand, was done without a sufficient preparation, and it was not realized without certain difficulties, both at the normative level as well as at the level of the implementation of various normative solutions. This paper presents the legal regulations, i.e. the normative framework regulating the introduction and functioning of electronic administration in Republic of Serbia.
Бесплатно
Nosioci ekonomske politike u državi
Статья научная
Svaka ekonomija teži da bude stabilna i razvojna. Da to postigne ona se mora bazirati 'kvantitativno-kvalitativno usklađenom procesu reprodukcije'.1 Ekonomiju čine procesi proizvodnje, razmene, raspodele i potrošnje, a sve ovo radi zadovoljenja širokog spektra socio-ekonomskih potreba. Ukoliko se želi obezbediti stabilno funkcionisanje proširene reprodukcije, ove procese mora i jedino može organizovati, regulisati, usmeravati i kontrolisati država na makroekonomskom nivou. Ona to čini putem mreže činilaca ekonomske politike. Privrede svih zemalja, kako onih nerazvijenih, tako i najrazvijenijih se susreću se sa određenim problemima u svom funkcionisanju, koje bismo mogli nazvati univerzalnim. Oni iziskuju nužnost državne intervencije. Ovi problemi se tiču nedostatka faktora proizvodnje ili njihovog nepravilnog razmeštaja, otežanosti odvijanja reprodukcije, naročito proširene, ekološke krize itd. Zajedničko svojstvo im je da se javljaju u fazi proizvodnje, kao osnovnoj fazi reprodukcije, te se stoga nužno odražavaju na sve njene faze. Ekonomija kao ključna društvena delatnost neraskidivo je vezana za državu. Bez normativnog regulisanja ekonomskih odnosa, sudske zaštite, ali i ekonomske politike kao sistema mera koje deluju na ekonomske odnose i procese u cilju njihove optimalizacije, ekonomija jedne zemlje ne bi mogla funkcionisati ili bi se sama od sebe pretvorila u monstruozan mehanizam, čiji se članovi međusobno bore za život, ne birajući sredstva ni metode, dok sam od sebe ne bi propao. Preterano mešanje države dovelo bi pak do ukidanja osnovnih ekonomskih zakonitosti, jer ekonomija kao uslov svog opstanka zahteva autonomnost, dok se potpunom neutralonošću od same države prema privredi, dobiva sistem pun anomalija.
Бесплатно
Статья
Бесплатно
Novi Ustav Srbije i pravo raspolaganja i upravljanja zajedničkim delovima stambenih zgrada
Статья научная
U radu se obrađuje pitanje upravljanja i raspolaganja zajedničkim delovima stambenih zgrada. Rad je rezultat dugogodišnjeg proučavanja ove problematike. Autor iznosi tezu da je dosadašnja sudska praksa nezakonita jer je novelom Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa od 4. jula 1996. godine prestalo pravo društvene svojine na tim delovima stambenih zgrada i nastalo pravo nedeljive zajedničke svojine te se ova pitanja ne mogu više rešavati na osnovu primene odredaba Zakona o održavanju stambenih zgrada iz 1995. godine.
Бесплатно
Статья научная
Analizirajući rečeno, nalazim da ima mesta predlogu da se zakonom reši ova nova procesna situacija koju je pojava instituta svedoka-saradnika donela u ovoj pravnoj materiji, iako je jasno da se sve pravne situacije ne mogu zakonom regulisati. To bi se učinilo tako što bi istražni sudija ili predsednik veća u ovakvom slučaju razrešio dužnosti branioca, advokata koji je u istom predmetu ili u drugom predmetu po istom događaju, ranije zastupao drugog okrivljenog, koji je kasnije postao svedok-saradnik, a čiji se iskazi međusobno razlikuju. Ovo stoga da bi se sprečila kolizija interesa i ispoštovala dužnost čuvanja profesionalne tajne.
Бесплатно
Novi koncept usvojenja prema Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o porodici Republike Makedonije
Статья
Бесплатно
Novi sustav pravnih lijekova u Ovršnom (izvršnom) zakonu R. Hrvatske
Статья научная
U radu autor obrađuje novi sistem pravnih lekova u hrvatskom građanskom ovršnom (izvršnom) postupku. Posle uvodnih napomena, obrađuju se pravni lekovi protiv odluke javnog ovršitelja (izvršitelja), u okviru čega se posebna pažnja posvećuje: a) žalbi protiv ovršnog naloga, b) žalbi nakon proteka roka, c) odgovor na žalbu, d) odlukama suda o žalbi i e) nepravilnostima u provođenju ovrhe (izvršenja). Nakon toga obrađuju se pravni lekovi protiv odluke javnog beležnika, a u okviru te celine: a) žalba protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i b) žalba protiv rješenja o ovrsi u delu u kojem se ovršeniku nalaže da namiri tražbinu. Posebna pažnja se posvećuje ovrhi (izvršenju) pred sudom i prigovoru treće osobe, da bi se određena pažnja posvetila i pitanju odgode ovrhe (izvršenja).
Бесплатно
Novine u zaštiti autorskih prava u Srbiji
Статья научная
Pravna zaštita autorskih prava u našoj zemlji predstavlja dugi niz godina, ne samo pravno već i ekonomsko pitanje. Neadekvatna zaštita autorskih prava destimulisala je naše autore da stvaraju dela od kojih bi, pored moralne, imali i materijalnu satisfakciju. Zaštita autorskih prava predstavlja višedimenzionalan problem. Sa jedne strane, neophodno je da se stvore društvene okolnosti prema kojima će se autorsko delo, kao oblik intelektualne svojine, posmatrati kao i svaki drugi oblik svojine. Dosadašnje stanje društvene svesti 'prepoznavalo' je autorsko pravo i druge oblike intelektualne svojine više kao virtuelnu svojinu, koja je zahteve autora za zaštitu te svojine posmatralo kao svojevrstan 'hir' autora, odnosno stvaraoca intelektualne svojine. Drugi problem se tiče neadekvatne pravne zaštite, koja do nedavno nije obuhvatala sve oblike autorskih dela. Osim toga, pravna zaštita nije bila zakonski usklađena, pa je to dovodilo do otežane zaštite autorskih prava. Treća dimenzija zaštite autorskih prava odnosi se na nedovoljnu primenu donetih zakona, što je problem koji karakteriše i druge oblasti prava. Moglo bi se posebno govoriti i o četvrtoj dimenziji problema zaštite autorskih prava, a on se svodi na unapređene tehnike koje omogućavaju zloupotrebu, odnosno neovlašćeno korišćenje autorskih prava. Najnovijim izmenama Zakona o autorskim i srodnim pravima upotpunjeni su domaći izvori prava iz navedene oblasti. Ove izmene otvaraju mogućnost i za krivično-pravnu zaštitu šireg kruga autorskih prava. Pomenutim izmenama na adekvatan način uređena je i pravna zaštita autora naučnih, književnih i drugih dela, jer je predmet zaštite postalo i njihovo neovlašćeno kopiranje i umnožavanje.
Бесплатно
